Slomljena "kičma" njemačkog gospodarstva
11. prosinca 2012
Nakon što je već prošlog tjedna bio objavljen odlazak čak tri člana upravnog odbora koncerna ThyssenKrupp, tek kasno ovog ponedjeljka (11.12.) je nadzorni odbor objavio i pravi razlog: rekordni gubitak od pet milijardi eura, time da se uopće nije niti računao gubitak sektora nehrđajućeg čelika čija je prodaja finskom konkurentu Outokumpu još uvijek u tijeku.
Iako za tako golemi gubitak ima mnogo razloga, najveći problem je poslovna oduka uprave koja - kako se izrazio predsjednik radničkog vijeća koncerna Günter Back - graniči s kuglicom na ruletu. Naime, kao na ruletu, gotovo sve investicije uložene su samo na jednu - točnije; na dvije brojke: u goleme čeličane koje je ThyssenKrupp gradio u Sjedinjenim Američkim Državama i u Brazilu. Teoretski, doista se pokazalo kako se ta dva gospodarstva prilično žilavo drže u ovoj krizi, ali nisu se niti približno ispunila poslovna očekivanja tih pogona.
Štoviše: zbog problema sa sindikatima, zaštitnicima okoliša i zbog ozbiljnih nedostataka u izvođenju radova, troškovi gradnje su poletjeli nebu pod oblake - na oko dvanaest milijardi eura! Povrh toga dolazi i pad prometa čelikom. U razdoblju 2010 /11., promet je bio 42 milijarde eura, a u ovoj poslovnoj godini ostvarene su dvije milijarde manje. Tu je još i kazna zbog ilegalnog dogovora cijena željezničkih tračnica, i tako dalje, i tako dalje...
"Gazda" još uvijek odlučuje
Sve u svemu, prvi put u povijesti je koncern odlučio da uopće ne isplaćuje dividende dioničarima ThyssenKruppa. To nipošto nije jednostavna odluka, jer je još uvijek najveći dioničar - s 25% dionica - zaklada obitelji osnivača čeličane Kruppa i ta zaklada od dividendi financira brojne kulturne i humanitarne programe. Zapravo, u toj zakladi - i u ThyssenKruppu - još uvijek vodi glavnu riječ Berthold Beitz. Njega je još osobno Alfred Krupp von Bohlen und Halbach imenovao glavnim opunomoćenikom u koncernu i izvršiteljem njegovog testamenta, nakon što su ga uhitili američki vojnici zbog suradnje s nacističkim režimom. Nakon toga je Berthold Beitz desetljećima bio na čelu koncerna i makar mu je danas 99 godina, još uvijek svi slušaju što on kaže.
Zbog toga - i makar je iz uprave koncerna već izbačeno polovica članova - teško je vjerovati da i ThyssenKruppov projekt Steel Americas nisu odobrili i Beitz i njegova "produžena ruka", predsjednik nadzornog odbora Gerhard Cromme. Iako Cromme sad žalobnim glasom objavljuje gubitak i najavljuje "novi početak" u koncernu, mali dioničari traže i njegovu ostavku. Načelno, predsjednik nadzornog odbora bi ubrzo trebao zamijeniti Beitza na čelu Zaklade.
U svakom slučaju, ThyssenKrupp je već odlučio oprostiti se od svoje skupe avanture s onu stranu Atlantika. Već se pregovara s mogućim kupcima novih čeličana, ali teško da će od njih dobiti i djelić novca koji je potrošen. Od dvanaest milijardi eura koliko je stajala gradnja, u knjigama se do ovog obračuna vodila vrijednost od sedam milijardi, a sad iznosi još samo 3,9 milijardi eura. Kako smatraju stručnjaci, i to je još daleko od tržišne vrijednosti i ThyssenKrup bi mogao biti sretan ako iz te astronomske investicije "izvuče" i desetinu onoga koliko je 'spiskao' u Steel Americas.