Slovenski predsjednik o hrvatsko-slovenskim odnosima

"Mi u Sloveniji vjerujemo kako je vrijeme u zemljama zapadnog Balkana zrelo za početak izravnih razgovora. Bilo je sastanaka u prošlosti na kojima su sudjelovali lideri iz ove regije, svi zajedno ili samo neki u različitim glavnim gradovima. Međutim, sada je vrijeme da zajedno sjednu i izravno razgovoraju međusobno bez nazočnosti drugih, jer, to bi pokazalo visoki stupanj zrelosti i zajedničkog interesa. Ovo je vrijeme kada treba napraviti iskorak“, poruka je slovenskog predsjednika Danila Türka.

Türk navodi kako u Sloveniji ovo vide kao proces, koji se ne može odraditi na samo jednom događaju. Budući da konferenciju organiziraju Slovenija i Hrvatska, predsjednik smatra kako bi bilo normalno da se iduća konferencija održi negdje na prostoru Hrvatske. On konferenciju na Brdu kod Kranja smatra neophodnom, kao i sve ostalo što se treba još dogoditi.

Ipak - bez velikih očekivanja

"Nemamo velika očekivanja oko trenutnih ispunjavanja kriterija. To trebaju učiniti same zemlje, međutim države mogu jedna drugoj pomoći i pored svega, one moraju povećati svoju suradnju u svim područjima“, smatra slovenski poglavar države te smatra kako će premijeri koji će sudjelovati na predstojećoj konferenciji na Brdu kod Kranja biti u mogućnosti pospješiti suradnju bilo na bilateralnoj razini, u manjoj skupini zemalja ili u sklopu svih zemalja regije.

Predsjednik je izjavio kako do održavanje konferencije još ima vremena, posebice oko sudjelovanja Srbije, a stvari se mijenjaju gotovo iz sata u sat.

Bilateralni problemi i doprinos Europi

Mogu li bilateralni problemi između Hrvatske i Slovenijie, Grčke i Makedonije te Srbije i Kosova rezultirati time da regija na kraju nešto ponudi i Europi? Na ovo pitanje slovenski predsjednik je rekao kako se radi o tri vrlo različita pitanja od kojih je svako druge prirode, no ipak može biti riješeno. "Kao što je poznato, Slovenija i Hrvatska potpisale su sporazum o arbitraži i to je na putu konačnog rješenja. To dvjema zemljama omogućava poduzimanje zajedničke incijative, a upravo je konferencija na Brdu kod Kranja zajednička inicijativa Slovenije i Hrvatske, koja pokazuje da ne samo problemi pronalaze okvir za rješenje već da su postavljeni i politički uvjeti koji omogućavaju daljnje zajedničke projekte.“

Što se tiče odnosa Hrvatske i Slovenije, predsjednik Türk smatra kako u Bruxellesu griješe oni koji smatraju kako su Hrvatska i Slovenija bile u ratu, kao i da Slovenija nije dugo blokirala Hrvatsku. "Ignorantnost od strane Bruxellesa ne pomaže. Ignorancija od strane tamošnjih ljudi ugrožava, jer, oni bi trebali znati kako nikada nije bio rat između Hrvatske i Slovenije, a ako to uistinu misle onda su jednostavno neobrazovani.“

Slovenska blokada Hrvatske

Predsjednik Türk osvrnuo se i na slovensku blokadu Hrvatske. "Slovenija je predstavila komentare i zahtjeve kada smo primijetili da dokumentacija koja je bila dio procesa prejudicira granicu. No treba razumjeti da je to učinjeno u prosincu 2008., a u lipnju 2009. imali smo rješenje, dakle manje od šest mjeseci, što nije mnogo za jedan takav proces“, smatra Türk dodajući kako je trajanje blokade bilo mnogo kraće nego druga pitanja koja blokiraju proces. Slovenski je predsjednik priznao kako je njegova zemlja imala vlastita iskustva s Italijom i Austrijom te prolazila kroz složene rasprave, ali na kraju je ipak sve riješeno na prihvatljiv način. A upravo je to i način na koji se rješava i pitanje između Slovenije i Hrvatske. Türk navodi kako je postojao problem o kojem se razgovaralo, pomoć je pri tome pružila i Europska komisija, a sada postoji rješenje te se poduzimaju i zajedničke mjere.

Slovenski predsjednik, koji je prije tjedan dana u prvi posjet inozemstvu nakon Bruxellesa primio i svog novog kolegu Ivu Josipovića, trenutne slovensko-hrvatske odnose opisuje ovako: "Josipovićeva posjeta Sloveniji nakon Bruxellesa bila je u pravom trenutku, jer članstvo Hrvatske u EU-u je prioritet broj jedan i mi Hrvatsku u tome podržavamo.“

Posjet izazvao eksploziju radosti

"Posjet je protekao vrlo dobro, naši mediji su bili sretni, hrvatski mediji su bili sretni. Ovo je neka vrst eksplozije radosti, a to nisam dugo vidio u našim medijima“, bile su pozitivne riječi slovenskog predsjednika, koji je na kraju naglasio kako se to ne odnosi samo na hrvatsko-slovenske odnose već da je i ljudima jednostavno olaknulo kada vidjeli da se vodi normalna komunikacija na svim razinama.

"Ne mislim da će rasprave iz prošlosti imati veliki utjecaj na odnose. Primjećujem kako su ljudi spremni za nastavak konkretnih odnosa“, naglasio je on dodajući kako su Hrvatska i Slovenija jedna drugoj veoma važne, ako ne i najvažniji trgovinski i gospodarski partner.

Autor: Alen Legović, Ljubljana

Odg. urednica: Marijana Ljubičić