Smrt u vrijeme vrućina - procjene i zaštita
11. srpnja 2023
Prema informacijama portala njemačkog javnog servisa ARD, „ljeto 2022. je bilo najtoplije koje je ikada zabilježeno u Europi". Od posljedica izazvanih velikim vrućinama u Europi je umrlo oko 60.000 ljudi više nego inače, navodi ARD dalje pozivajući se na najnovije podatke jednog tima stručnjaka iz Španjolske, Francuske i Švicarske. Ovaj tim je svoje istraživanje upravo objavio u časopisu Nature Medicine.
Tim se nije bavio točnim utvrđivanjem uzroka smrti pojedinih osoba, već je povećanu smrtnost postavio u korelaciju sa statistikama o temperaturama zraka u razdoblju od siječnja 2015. do studenoga 2022. godine primjenom, kako se navodi, „epidemiološkog modela".
„Smrt s vrućinom“
Zašto je to tako, to objašnjava institut njemačke vlade Robert Koch (RKI) koji je nedavno počeo objavljivati „Tjedni izvještaj o smrtnosti uslijed vrućine“ za Njemačku. Evo tog objašnjenja: „U nekim slučajevima, na primjer prilikom toplotnog udara, utjecaj vrućine neposredno dovodi do smrti, dok u većini slučajeva do smrti dovodi kombinacija izloženosti vrućini i već postojećih oboljenja.“
„Zbog toga se", piše dalje RKI, „vrućina službeno ni ne spominje kao uzrok smrti. Umjesto toga se moraju koristiti statističke metode." Zato se govori o smrti „povezanom s vrućinom“, a ne o „smrti od vrućine“. RKI podatke Saveznog zavoda za statistiku o broju umrlih u određenom razdoblju uspoređuje s podacima Njemačke meteorološke službe o temperaturama zraka u tom razdoblju i iz toga izvlači svoju procjenu „o broju umrlih u vezi s vrućinom“.
„Smrt od vrućine“, pak, medicinski gledano, nastupa uslijed unutarnjeg pregrijavanja organizma i predstavlja najtežu posljedicu toplotnog udara ili sunčanice, najčešće u vezi i s nedostatkom tekućine i povećanim tjelesnim naporima.
Na pomolu „njemački nacionalni plan zaštite“
RKI svoje podatke o povećanoj smrtnosti u vezi s vrućinom dovodi u neposrednu vezu s klimatskim promjenama. Portal javnog servisa ARD, pozivajući se na Svjetsku meteorološku organizaciju WMO, prenosi da je prvi tjedan srpnja ove godine bio „vjerojatno" najtopliji u svijetu „od početka bilježenja vremenskih podataka".
ARD prenosi i da je to bilježenje počelo „u siječnju 1940." Dalje se navodi da je 7. srpnja „prosječna temperatura zraka u svijetu iznosila 17,24 stupnjeva", što je „za 0,3 stupnjeva više od dosadašnjeg rekorda iz kolovoza 2016. godine".
Sve to je za njemačku vladu bio dovoljan signal da najavi donošenje „nacionalnog plana zaštite od vrućine“. U medijima je stanje prikazano kao kritično, i sve su češći naslovi poput onog koji je povodom spomenutog plana objavio Berliner Zeitung: „Njemačkoj na ljeto prijeti smrt od vrućine“.
Njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach je najavio da će se taj plan orijentirati prema francuskom modelu u kojem postoji više razina prijetnje i svaki od njih je povezan s mjerama alarmiranja stanovništva, preporukama o tome kako postupati da bi se zaštitilo zdravlje i drugim mjerama zaštite.
Ima i drukčijih podataka
Inače, istraživači klime su, kako prenosi informativni portal javnog servisa ARD, „posebno zabrinuti" zbog rekordnih temperatura u sjevernom Atlantskom oceanu – tamo je površinska temperatura vode u lipnju bila i do 1,36 stupnjeva veća od „dugogodišnje prosječne vrijednosti". A „sjeverni Atlantik ima važnu ulogu u nastajanju ekstremnog vremena u Europi i Americi".
No nisu svi znanstvenici složni oko činjenica o aktualnom zagrijavanju Zemlje. Posljednju veliku studiju koja dovodi u pitanje najrasprostranjeniju paradigmu o zagrijavanju objavila je „Europska geoznanstvena unija", a izradili su ju znanstvenici sa Sveučilišta u Minnesoti i u Leedsu, između ostalog na temelju satelitskih podataka američke svemirske agencije NASA. Oni navode da se površina leda na Antarktiku između 2009. i 2019. godine povećala za 5.304 četvorna kilometra.
sb (dw/dpa/afp/ard)
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu