Spomen na žrtve fašizma - i komunizma
22. lipnja 2011
Oglas
Središnjim skupom u šumi Brezovica kod Siska obilježava se Dan antifašističke borbe u spomen na Prvi sisački partizanski odred koji je osnovan na tom mjestu prije točno sedamdeset godina, na dan napada Hitlerove Njemačke na Sovjetski Savez. Ovogodišnja svečanost protječe u isticanju činjenice da je antifašizam u temeljima moderne hrvatske države, odnosno naglašavanju potrebe za pomirbom i zajedničkim ulaskom u Europsku uniju.
Granice Hrvatske su nastale u NOB
Zahvaljujući antifašistima, danas živimo u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj, poruka je premijerke Jadranke Kosor, a potpredsjednik Sabora Josip Friščić naglasio je kako je kroz ZAVNOH i AVNOJ definirana današnja Hrvatska. „Poslije toga, to je oživotvoreno u prostorima, koji su uovičeni granicama Republike Hrvatske, nakon Drugog svjetskog rata. I, ono što je važno, kroz Domovinski rat, naši branitelji pod naletom agresora obranili su te granice.“, naglasio je Friščić.
"Ne zaboravite!"
Hrvatski obredni zdrug Jazovka i Hrvatsko društvo političkih zatvorenika na današnji su dan priredili spomen-sjećanje na Jazovku i žrtve komunizma. Na području Đakovštine utvrđeno je oko tri tisuće žrtava komunizma i oko 1700 žrtava fašizma, rečeno je za mimohoda do spomenika Glavi koja tone. Radi se o jednom od spomenika žrtvama partizanskog i komunističkog zločina na području Hrvatske.
Na oba skupa, uz preživjele iz tih turobnih vremena, bilo je i njihovih članova obitelji i prijatelja. I svi traže da se žrtve - ne zaborave.
Od Bleiburga preko Teznog i Jazovke do Đakova razasuti su grobovi žrtava partizanskih snaga. Predsjednik Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka za Đakovo Pero Šola izjavio je kako je na tom području dosad otkriveno 30 grobišta žrtava komunizma.
Zaboravljeni borci
Prvi partizanski odred u Hrvatskoj osnovali su sisački komunisti na čelu s Vladom Janjićem Capom. Od 77 pripadnika, među kojima je bio i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko, završetak Drugoga svjetskog rata doživjelo je 38 boraca.
Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500 tisuća građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) bilo je oko 230 tisuća partizana iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.
Autorica: Gordana Simonović, Zagreb
Odg. ur.: A. Šubić
Oglas