Sporni planovi o olakšanom protjerivanju

Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer je predstavio „Zakon o uređenom povratku" i vlada ga je podržala. Pravila za protjerivanje onih koji nemaju izgleda za dobivanje azila u Njemačkoj se pooštravaju.

Tražitelji azila u zatvorima?

Sredinom ovog tjedna Seehofer je u svom ministarstvu pred novinarima pojasnio detalje novih propisa. Političar kršćansko-socijalne unije (CSU) jasno naglašava da se radi o malom broju izbjeglica, te da je riječ o onim izbjeglicama koje stvaraju naročito mnogo problema. Konkretno o odbijenim potražiteljima azila koji ne žele otkriti svoj identitet, koji ne surađuju i koji se opiru deportaciji. Oni bi ubuduće, u krajnjem slučaju, mogli biti smješteni i u zatvore, sve dok ih se ne protjera. Proteklih dana ovaj naum je naišao na burne reakcije u Njemačkoj.

Problem s nestankom

Oko 180.000 izbjeglica prošle godine je došlo u Njemačku. Znatno manje nego 2015. i 2016. godine, kada je zemlja primila preko milijun ljudi koji su zatražili azil. Seehofer je isprva govorio o svom obilasku zemlje, o razgovorima sa službama, izbjeglicama, policajcima, volonterima: „Uvijek slušam kako stvari sada imamo pod kontrolom, ali imamo problem s nestankom ljudi." Pri tom misli na nestanak kada prijeti protjerivanje. 25.000 osoba je prošle godine protjerano, kazao je Seehofer, dok u 31.000 slučajeva do deportacije nije došlo, jer se nije moglo doći do dotičnih osoba.

I zato bi, u slučaju da je zahtjev za azil odbijen, a podnositelj zahtjeva skriva svoj identitet i odbija suradnju, isprva trebale biti izrečene novčane kazne, a zatim bi bilo moguće i uhićenje. Seehofer pritom govori o svojim osobnim iskustvima: „U svim slučajevima u koje sam osobno imao uvid, osobe su imale više identiteta."

Seehofer želi udvostručiti kapacitete

Klasični zatvori i pritvori za osobe kojima predstoji deportacija zapravo su u Njemačkoj strogo odvojeni. Ne bi se trebao da stvoriti dojam da se izbjeglice izjednačavaju s onima koji su počinili kazneno djelo. Međutim, Seehofer ističe da u čitavoj Njemačkoj u pritvorima za osobe kojima prijeti deportacija ima samo oko 500 mjesta, te da taj broj želi povećati na 1.000 i da bi za tu potrebu trebalo iskoristiti kapacitete u regularnim zatvorima. „Za sada u šesnaest saveznih pokrajina ima 500 mjesta", dodao je Seehofer, jasno stavivši do znanja da to nije dovoljno.

Kritika i podrška

Ali zar je to razlog da izbjeglice budu pored onih koji su počinili kaznena djela? To je naišlo na oštre reakcije, posebno ministara pravosuđa gotovo svih saveznih pokrajina, čak i među Seehoferovim demokršćanskim kolegama. Oni smatraju da je takav propis protuustavan. Seehoferov prijedlog kritiziraju i organizacije za pomoć izbjeglicama. „Nesigurnost, uskraćivanje prava i zatvaranje", stoji u naslovu priopćenja za medije humanitarne organizacije „Pro asyl". Nadalje se navodi: „Jedno takvo premještanje na štetu tražitelja azila, koji ne bi imali pravo na odvjetničku pomoć, nije u skladu s principom po kojem je uhićenje posljednje sredstvo koje treba primjenjivati. To tako vidi i Liberlano-demokratska stranka (FDP). Zamjenik predsjednika zastupničkog kluba te stranke, Stephan Thomae, za list "Augsburger Allgemein” je izjavio: "Dovođenje u normalne zatvore osoba kojima prijeti deportacija bilo bi nezakonito.”

Podrška Seehoferu međutim stiže od strane gradova i općina. Šef Saveza njemačkih gradova i općina, Gerd Landsberg, za list "Neue Osnabrücker Zeitung” je kazao da je zakon dobar instrument kako bi se suprotstavilo problemu preopterećenosti općina. Mnoge izbjeglice nisu izložene progonu u svojim matičnim zemljama, nego ovamo dolaze iz ekonomskih razloga: "I pored jasnih pravnih propisa u sve manje slučajeva ti ljudi se vraćaju u svoje matične zemlje.”

SPD također ima udjela u novom zakonu

Tijekom čitavog tog spora, gotovo da je u drugi plan pala činjenica da paket mjera o azilu koji je usvojen ima i drugu stranu. Ministar rada Hubertus Heil iz Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) je predstavio nacrt zakona koji bi izbjeglicama trebao olakšati pristup tečajevima jezika i stručnom usavršavanju.

Taj prijedlog je naišao na podršku povjerenice njemačke vlade za integraciju, demokršćanka Anette Widmann-Mauz. U razgovoru za radio Deutschlandfunk, ona je zaključila kako je novi zakon „važan jer ljudima omogućava pristup radu, učenju jezika i našim vrijednostima, a to potiče dobar suživot."

Promjene kroz parlamentarnu proceduru

Ali u javnosti se najviše govori o prijedlozima Seehofera. A Europski sud je zapravo prije pet godina presudio: osobe kojima predstoji protjerivanje moraju biti odvojene od zatvorenika koji su počinili kaznena djela. Ali u mnogim europskim zemljama nedostaje slobodnih mjesta za smještaj ljudi kojima prijeti deportacija. I zato zakon predviđa da zemlje na tri godine mogu odstupiti od pravila o razdvajanju. I upravo to Njemačka sada radi. Barem ako se Seehofer pita. Ali čak i iz redova demokršćana ističu da se o mnogim detaljima predloženog zakona još treba se razgovarati, prije nego što ga usvoji Bundestag.