Sporni program ESB-a pred sudom

U ljeto 2012. predsjednik Europske središnje banke, Talijan Mario Draghi, izjavio je da će ESB, ukoliko to bude potrebno, u neograničenom obujmu pokupovati obveznice kriznih članica eurozone. Savezni ustavni sud u njemačkom Karlsruheu u veljači 2014. je zaključio da je ESB takozvanim OMT-programom (Outright Monetary Transactions) prekoračio vlastite kompetencije.

Odnosno da ESB na temelju Europskih ugovora ne smije provoditi vlastitu, samostalnu gospodarsku politiku. Osim toga Ustavni sud SR Njemačke smatra da ESB OMT-om krši pravilo o zabrani sufinanciranja državnih proračuna. Konačnu odluku Sud u Karlsruheu prepustio je sucima iz Luxembourga, gdje se nalazi Europski sud pravde.

Što je OMT-program?

Početkom rujna 2012. Vijeće ESB-a je, uz protivljenje predsjednika Njemačke središnje banke (Bundesbank) Jensa Weidmanna, donijelo odluku da kriznim zemljama eurozone pomogne u slučaju nužde i neograničenom kupovinom državnih obveznica. Ali pod uvjetom da prije toga dotične zemlje kriznom fondu eurozone podnesu zahtjev za pružanjem pomoći te da se obvežu na provođenje političkih reformi. ESB je obveznice htio kupovati na tzv. "sekundarnom tržištu", dakle od banaka, a ne izravno od kriznih zemalja. Nakon te Draghijeve najave kamate na državne obveznice su opale, a od toga su trebale profitirati Španjolska, Italija i Portugal.

Što je bio cilj ESB-a?

U ljeto 2012. eurozona je bila pred raskolom. Predsjednik Mario Draghi imao je osjećaj da mora dati povijesno obećanje: "ESB je spreman da u okviru svog mandata učini sve što je potrebno kako bi spasio euro." Nedugo nakon toga "rodio" se OMT.

Čak su i kritičari priznali da je bila dovoljna Draghijeva najava da se smire turbulencije na tržištima kapitala. Draghijevo obećanje i program OMT označili su obrat u razvoju dužničke krize. Šef Europske središnje banke tim je obećanjem odrezao granu na kojoj su sjedili špekulanti koji su se kladili da će se eurozona raspasti. Rasplinuli su se strahovi od državnog bankrota Španjolske ili Italije. Popravilo se povjerenje investitora na području eurozone, iako u tom trenutku ESB u okvoru OMT-a nije kupio niti jednu jedinu obveznicu.

Zašto je bila sporna kupovina obveznica?

Kritičari smatraju da ESB praktički tiskanjem novca financira državne dugove. Time ESB postaje ovisan o dotičnim državama i ugrožava vlastitu neovisnost naspram vlada tih zemalja, tvrde kritičari. I dodaju kako taj potez smanjuje spremnost kriznih zemalja na provođenje reformi - zato što se one pouzdaju da će im u slučaju nužde ionako pomoći ESB.

Koliko je visok rizika od gubit(a)ka?

Kod svih posebnih mjera koje ESB poduzima u okviru borbe protiv trajne krize uvijek je prisutan i strah da će moguće gubitke na koncu morati snositi porezni obveznici. ESB bi mogao gubitke prebaciti na nacionalne središnje banke, a Njemačka je preko Bundesbanke s oko 26% najveći "suvlasnik" ESB-a. Ali već je prvi program kupovine državnih obveznica, takozvani Securities Markets Programme (SMP), ESB-u u 2012. i 2013. donio ukupno oko dvije milijarde euro prihoda od kamata.

Kada će pasti odluka u Luxembourgu?

Tijekom saslušanja u Luxembourgu najprije će suci čuti što imaju za reći sve strane uključene u ovaj proces: od tužitelja, preko ESB-a, pa sve do političkih aktera kao što su npr. savezna vlada SR Njemačke, Europski parlament i Europska komisija. Presuda će "pasti" vjerojatno za oko godinu dana.

Što prijeti ESB-u?

Većina stručnjaka polazi od toga da će suci "blagosloviti" program. "Očekujemo da će Europski sud pravde u ljeto 2015. proglasiti da je program OMT bio dozvoljen", piše Andreas Rees, analitičar UniCredita. A ta bi odluka bila u trendu: "Već je u prošlosti Europski sud pravde naginjao tome da proširi utjecaj donositelja odluka unutar EU-a."

Ukoliko suci zaključe da je program kupovine obveznica prekršio europsko pravo, ESB-u bi ubuduće bile svezane ruke. Sud pravde bi ESB-u mogao propisati i određena "pravila" za kupovinu obveznica, npr. o obujmu kupovine ili trajanju procesa. Sve dok traje sudski proces u Luxembourgu ESB-u su na raspolaganju sve mogućnosti djelovanja. Po navodima Suda nitko za sada nije podnio zahtjev da OMT "miruje" dok Sud ne donese odluku.