Sprema li se drama s izborima u Bosni i Hercegovini?

Izbori u Bosni i Hercegovinisu raspisani. Raspisala ih je Centralna izborna komisija (CIK) BiH za 6. listopad ove godine na osnovu izmjena Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

Njemačkog političara kao visokog predstavnika ne priznaje vlast u Banjaluci, pa je nakon nametanja Izbornog zakona donijela entitetski izborni zakon. No taj zakon još nije stupio na snagu, a s obzirom na nužnu proceduru ne postoji ni teoretska mogućnost da se po njemu provedu listopadski izbori.

Sada ostaje pitanje što će kao odgovor na raspisivanje izbora uraditi vlast u Republici Srpskoj, nakon što su upozoravali da će zbog nametnutih izmjena Izbornog zakona sami provesti izbore. A predsjednik RS Milorad Dodik je usput još zaprijetio da je, ukoliko se bude diralo u državnu imovinu RS, odluka o nezavisnosti iste večeri na dnevnom redu Narodne skupštine RS.

Tresla se gora...

No, po svemu sudeći neće se dogoditi ništa ni u jednom ni u drugom slučaju. Višegodišnje mrcvarenje javnosti, uz prijetnje velikim odlukama, na kraju se završe bez konkretnih rezultata. Pojedini analitičari smatraju da je i sam razgovor o pitanjima pokušaja razgradnje države i njene nadležnosti uvod u moguću disoluciju, iako je ona u praksi gotovo nemoguća. Posebno zbog teritorijalnog diskontinuiteta, te zbog Distrikta Brčko kao vlasništvom oba entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske.

Da se najvjerovatnije ništa neće dogoditi i da će izbori biti održani onako kako je raspisala Centralna izborna komisija BiH govori i činjenica da nitko od visokih funkcionara SNSD-a, stranke koja okuplja vladajuću koaliciju u RS, nije odgovarao na pitanja da li će se stranka prijaviti na izbore koje je raspisao CIK BiH ili će se čekati eventualno raspisivanje izbora po Izbornom zakonu RS koji je nedavno usvojen.

„Ukoliko bi izašli na izbore po Schmidtovim pravilima oni bi ga de facto priznali kao Visokog predstavnika i pogazili bi sve ono što su pričali ranije. Međutim, sa druge strane, ukoliko nekim slučajem zaista provedu izbore po pravilima Izbornog zakona RS, onda ulazimo u novu krizu i veliko je pitanje kako će se to sve to na kraju završiti“, kaže analitičar Velizar Antić.

Opozicija u RS ide na izbore

Koalicioni partner SNSD-a Nenad Stevandić, koji je na čelu Ujedinjene Srpske, rekao je da će o daljnjim koracima odlučiti vladajuća koalicija na jednom od sastanaka.

S druge strane, opozicija u RS je jednoglasna da je šutnja vladajuće koalicije u ovom trenutku samo potvrda onog što su govorili kada je zakon nedavno usvojen. „Oni su i tada rekli da neće na izbore prema zakonu koji je nametnuo Schmidt. E pa vidjet ćemo hoće li oni ostati pri tom stavu ili će i ovaj zakon ostati mrtvo slovo na papiru, kao i svi raniji slični zakoni“, kaže Nebojša Vukanović iz Liste za pravdu i red. A ako izađu na izbore i tako priznaju Schmidta „stvarno ne znam šta bi više trebalo ovom narodu da se pokaže da je vlast do kraja ogoljena“, kaže Vukanović.

Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS stavio je veto na Izborni zakon RS krajem prošlog mjeseca i o njemu će konačnu riječ dati Ustavni sud ovog entiteta. Apelaciju na zakon je moguće podnijeti i Ustavnom sudu BiH, ali tek nakon stupanja na snagu zakona, kada ga može poništiti i visoki predstavnik u BiH.

Oštrija pravila CIK-a BiH

Analitičari vjeruju da bi za izlazak iz ove krize bilo najbolje postići kompromis i usvojiti konačni tekst Izbornog zakona u Parlamentu BiH. Međutim, s obzirom da su svi raniji rokovi za to prošli i da svima pomalo odgovara stanje kaosa, teško da će do značajnijeg pomaka doći.

Na izborima 6. listopada će više od 3,4 milijuna registrirarnih birača imati priliku birati 143 načelnika i gradonačelnika općtina i gradova Bosne i Hercegovine, te oko 3.200 vijećnika u gradskim i općtinskim vijećima. Ovogodišnji lokalni izbori bit će nešto drugačiji od prethodnih izbornih procesa zbog sistema video nadzora na nekim biračkim mjestima.

Biometrijska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića je u formi pilot projekta na oko 10 posto biračkih mjesta. Takođe, CIK-u su date široke nadležnosti prilikom izbora članova biračkih odbora, koji ne mogu biti politički aktivni, kako bi se smanjile izborne manipulacije. Pooštrene su i kazne za preuranjenu izbornu kampanju, širenje lažnih vijesti i zlouporau djece u kampanji.