Sprema se "novi" euro

Naravno, nije problem u valuti - nego u novčanicama. Jer kada se euro uvodio prije šest godina, čulo se kako ga je gotovo nemoguće falsificirati. Ali vrema se mijenjaju.

Postojeće novčanice eura su i dalje jedne od najsigurnijih novčanica - tiskane su na papiru koji zapravo uopće nije papir, sa specifičnim tiskarskim metodama tako da se i opipom može "osjetiti" prava novčanica. U tisku se koriste i specijalne boje koje se mijenjaju obzirom na kut svjetla. I onda povrh toga dolaze "obična" sredstva zaštite; vodeni žig, srebrno vlakno i precizni polutisak tako da tek pogledom prema svjetlu brojka sa lica i naličja daje cjelovitu sliku. Koncem devedesetih je to bilo gotovo najviše što se na novčanicu može staviti - ali Europskoj središnjoj banci to više nije dovoljno. Niels Bünemann, glasnogovornik Europske središnje banke:

"Današnja serija novčanica je napravljena prije više od deset godina i tehnologija koju koriste krivotvoritelji se također razvija. A mi želimo uvijek biti jedan korak naprijed."

Jer utrka ne prestaje: samo u prvom polugodištu ove godine Njemačka središnja banka otkrila je oko 20 tisuća falsificiranih novčanica - i sve ih je više. Šteta koja je načinjena lažnim novčanicama se popela na oko milijun i 800 tisuća eura i pretpostavlja se kako se u čitavoj zoni eura vrti oko 20 milijuna eura falsificiranog novca. Naravno, i dalje krivotvoritelji najviše vole novčanicu od 50 eura. Sa druge strane, istražitelji su već odavno izgubili svaku iluziju i vidjeli su gotovo sve: i novčanice u nepostojećem apoenu od 300 eura baš kao i krivotvorene kovanice eura. Niels Bünemann iz Europske središnje banke:

"Ništa nije apsolutno sigurno od falsifikatora. Ono što napravi neki čovjek, drugi čovjek može također napraviti isto. Radi se samo o tome da krivotvorenje napravimo što je teže moguće i što jednostavnije 'običnim' ljudima da prepoznaju falsificirane novčanice."

Žalosna je činjenica kako su neke krivotvorine u međuvremenu postale veoma vjerne originalu jer je naravno da je u taj posao umješan organizirani kriminal koji ima novaca za potrebne strojeve. Nije više niti sasvim izvjesno, gdje možete "zaraditi" krivotvorinu: naravno da je privatna mjenjačnica u nekom zakutku Balkana prilično dobro mjesto da se uvalite u probleme sa policijom zbog širenja krivotvorina ali čak i bankomati nisu apsolutno siguran izvor "čistog" novca. Teoretski, svaka komercijalna banka u Njemačkoj šalje svoju gotovinu Pokrajnskoj banci koja je tu praktično filijala Savezne banke: ona prebrojava i provjerava, odvaja oštećene novčanice i pakuje svežnjeve. Ali ta usluga naravno košta: utoliko se događa da komercijalne banke u automate stavljaju i gotovinu iz svoje blagajne, bez provjere Središnje banke i tu postoji barem teoretska mogućnost da krivotvorinu dobijete i iz automata. Ali što će se promijeniti sa novim novčanicama? Niels Bünneman radije ne želi o nikakvim detaljima: "Izgled novih novčanica će se orjentirati na današnjem izgledu. Detalje vam za sada ne mogu reći jer još uvijek razvijamo koncept. Istražujemo što postoji što bi mogli staviti na nove novčanice - dakle radi se još na tome."

Što baš nije pohvalno: jer, planirano je da nove novčanice dođu već u ovom desetljeću a to vrijeme već istječe. U Frankfurtu priznaju da pomalo kasne obzirom na plan ali isto tako ne treba niti očekivati nekakvu masovnu zamjenu "starih" za "nove" novčanice eura. "Pojedini apoeni će jedan po jedan dolaziti na tržište, neće svi doći odjednom. To će trajati godinama dok sve novčanice ne budu zamjenjene a i počet ćemo tek za nekoliko godina."