Sputnikovi spinovi na Balkanu
7. studenoga 2021
Većina stanovništva u Srbiji misli da su Rusija i Kina najvažniji ekonomski partneri Srbije. A u stvarnosti dvije trećine vanjske trgovine Srbije otpada na Europsku uniju. I daleko najviše stranih investicija dolazi iz zapadne Europe.
Premda stotine tisuća Srba rade, studiraju i žive u zemljama Europske unije – a u Rusiji ili Kini vrlo malo njih – brojni građani Srbije vide u Moskvi i Pekingu najbolje prijatelje njihove domovine, dok od EU-a često ne očekuju ništa dobro. Kako je moguć ovaj jaz između rusofilnih osjećaja i stvarnosti?
Odgovor na ovo pitanje leži u utjecaju ruskih državnih medija na srpsku medijsku scenu i javno mnijenje, i to ne samo u Srbiji već i u cijeloj regiji zapadnog Balkana. Prije svih srpsko izdanje ruskog državnog informativnog portala i radija Sputnik svakodnevno prikazuje sliku međunarodne situacije - koja ima malo dodira s realnošću.
Besplatni „sadržaji" iz Moskve
Prema Sputniku su zapadna Europa i Sjedinjene Američke Države osuđeni na propast, dok zemlje kao što su Rusija i Kina širom svijeta sve više jačaju svoj utjecaj. Prema uvjerenju ruskog medija za inozemstvo, uzrok je u tome što su društveni i ekonomski sustavi Rusije i Kine potpuno nadmoćni u odnosu na one na Zapadu.
Sputnik prezentira takvu sliku svijeta iz godine u godinu, a brojne srpske redakcije te sadržaje preuzimaju bez bilo kakvog kontekstualiziranja. I u Srbiji mediji pate od kroničnog nedostatka novca. Tako su besplatni izvještaji Sputnjika izuzetno poželjni. S vremenom takvi izvještaji formiraju kod građana sliku svijeta koja je više virtualna nego realna. I mnogi zapadnobalkanski političari s blagonaklonošću gledaju na program ruskih državnih medija – pored Sputnjika je to i RT (do 2009. Russia Today). Naime, društveno-politički sustav vrijednosti koji se tamo prezentira kao navodno nadmoćan, odgovara njihovim političkim idealima: država koju vode jaki lideri igra dominantnu ulogu u svim segmentima.
"Sustav Putin" kao alternativa krizi Zapada
"Sustav Putin” je očito služio i služi mnogim političarima jugoistočne Europe kao uzor. Primjeri su Viktor Orban (Mađarska), Nikola Gruevski (Sjeverna Makedonija), Bakir Izetbegović i Milorad Dodik (Bosna i Hercegovina), Janez Janša (Slovenija) ili Aleksandar Vučić (Srbija). Oni su otvoreno ili indirektno izražavali divljenje prema predsjedniku Rusije.
Ruski državni mediji Zapad prikazuju u najmračnijim tonovima – prema njima su kapitalizam i njegove burze pred krahom, široke narodne mase su osiromašile, većina ljudi je izgubila povjerenje u zapadni sustav kao i u njegove političare i medije. Nasuprot tome, u Kini i Rusiji privreda cvjeta, tamo su stvorena zadovoljna i bogata društva, koja su zbog toga zahvalna svojim političkim liderima.
Sputnikova matrica
Kontinuirano emitiranje takvog sadržaja dovelo je do toga da su srpski mediji u 2020. imali mnogo više negativnih nego pozitivnih izvještaja o Sjedinjenim Američkim Državama i Europskoj uniji. Rusiju i Kinu se, potpuno suprotno, hvali do neba. Skoro da nema kritičkih ili negativnih izvještaja. Sputnikovi prilozi ponavljaju kao refren da Srbija može očekivati samo loše stvari od Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. I kao posljedica toga se u srpskim tabloidima na naslovnim stranicama prikazuje navodno nastojanje Zapada da ukloni s vlasti predsjednika Srbije Vučića. Zašto bi Zapad htio maknuti Vučića, kada i Bruxelles i Washington u njemu vide najvažnijeg partnera za reforme koje predstoje Srbiji i zapadnom Balkanu? Sputnikova matrica je jasna: nema razdvajanja vijesti od komentara. Izvori se koriste dosta selektivno. Ne teži se iscrpnoj informaciji. Cilj je mnogo više da se izvještavanjem dokumentira i dokaže kako je moskovsko shvaćanje svijeta - ispravno.
Osim toga, podgrijavaju se međunacionalni sporovi na Balkanu, pri čemu Sputnik bezuvjetno staje na srpsku stranu. Dugi niz godina Rusija se trudi kako bi spriječila integraciju Balkana u euroatlantske strukture. Nakon što je Moskva pretrpjela poraz kada su Crna Gora i Sjeverna Makedonija primljene u NATO, sada se fokusira na Srbiju i Srbe u Bosni i Hercegovini.
Premda EU pomaže Srbiji i drugim balkanskim zemljama milijardama eura, iako je tamo prisutna s mnoštvom stručnjaka i diplomata, skoro da se ona nema čime suprotstaviti tom moćnom ruskom propagandnom aparatu. Ako Bruxelles i u budućnosti ništa ne napravi kako bi svoj vlastiti doprinos regiji postao „vidljiv" među stanovništvom te regije, odnosno kako bi naglasio prednosti vezivanja uz Zapad, Europska unija će se tamo boriti na izgubljenim položajima. Naime, Moskva je sa svojim medijskim instrumentima „meke moći" odavno osvojila srpska srca.
Thomas Brey je bio dugogodišnji dopisnik DPA (Deutsche Presse-Agentur) s Balkana. Trenutno drži predavanja sa zapadno-balkanskom tematikom na nizu njemačkih sveučilišta. U kolovozu 2021. je po nalogu njemačke Zaklade Friedrich Naumann, bliske njemačkim liberalima iz stranke FDP, izradio studiju „Ruski mediji na Balkanu. Studija slučaja: Kako moskovska propaganda utječe na Srbiju".