Srbija i Bosna tapkaju pred vratima EU-a
30. svibnja 2019
Dugo najavljivano mišljenje Europske komisije o tome je li Bosna i Hercegovina zaslužila status kandidata za članstvo u EU došlo je u formi još jedne Mape puta. U Komisiji kažu da su umjesto mišljenja sačinili listu 14 područja u kojima je napredak nužan kako bi zemlje članice EU mogle donijeti odluku o davanju kandidatskog satusa BiH.
Povjerenik EU za proširenje Johannes Hahn je obraćajući se zastupnicima Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta naglasio da se u ovogodišnjem izvještaju o napretku po prvi put situacija u BiH sagledavala u odnosu na standarde koji se primjenjuju za zemlje članice.
Novi izvješataj - stari problemi
Pored nejasne preporuke o kandidatskom satusu za BiH, Europska komisija u svom Godišnjem izvještaju podsjeća da je neophodno da zemlja uskladi svoj ustavni okvir s europskim standardima i tako osigura funkcionalnost institucija i preuzimanje obveza koje proističu iz budućeg članstva u EU.
”Iako je decentralizirana državna struktura kompatibilna s članstvom u EU, Bosna i Hercegovina će morati reformirati svoje institucije kako bi bila u stanju efikasno sudjelovati u donošenju odluka u EU. Zemlja mora u potpunosti implementirati i sprovoditi važeće kriterije”, navodi se u izvještaju Komisije. Uz to je potrebno reformirati izborni zakon i poboljšati funkcioniranje pravosudnog sustava. Uz to se traži jačanje zaštite temeljnih prava građana, uspostava povoljnog okruženja za civilno društvo te zaštita ranjivih grupa.
Kada su ekonomski kriteriji u pitanju, Europska komisja ocjenjuje da je BiH postigla određeni stupanj makroekonomske stabilnosti. ”Međutim, da bi se krenulo ka uspostavljanju funkcionalne tržišne ekonomije, Bosna i Hercegovina mora posvetiti posebnu pažnju ubrzavanju procedura i poboljšanju poslovnog okruženja, kao i efikasnosti i transparentnosti javnog sektora, posebno javnih poduzeća”, navodi se u izvještaju. Komisija na kraju upozorava BiH na nizak kvalitet obrazovanja i njegovu nepovoljnu orijentaciju prema potrebama tržišta rada kao i nedovoljan razvoj transportne i energetske infrastrukture u zemlji.
Bilježi se "izvjestan napredak"
Predstavljajući izvještaj o napretku Srbije u 2018., europski povjerenik za pristupne pregovore Johannes Hahn naglašava da zemlja doduše bilježi napredak, ali se od nje, želi li sačuvati dinamiku u svojim pregovorima koji su u toku, ipak očekuje odlučniji i veći napor u nekin ključnim oblastima. To se posebno odnosi na pitanja poput nezavisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije ili slobode medija, ali i u rješavanju slučajeva ratnih zločina i organiziranog kriminala.
Osim toga Komisija ukazuje i na probleme u paralemetranom životu Srbije, pri čemu se posebno apostrofira nedostatak prostora i uvjeta za adekvatnu međustranačku raspravu u zemlji. Ukazuje se i na proteste koji mjesecima traju širom zemlje i kojima se zahtijeva sloboda medija te slobodni i pošteni izbori.
Najačešeće spominjana ocjena u ovogodišnjem izveštaju o napretku Srbije u procesu eurointegracija je kako je primjetan ”izvjestan napredak”. Takva kvalifikacija se odnosi na reformu javne adminstracije, funkcioniranje pravosuđa, te borbu protiv korupcije - uz ocjenu da je ”zabrinjavajuće to što korupcija prevladava u mnogim sferama života ljudi”.
Kosovo - kočnica na europskom putu Srbije
Posebna je pažnja iu izvještaju posvećena odnosu Beogarda i Prištine. ”Dijalog što prije mora biti nastavljen, a znamo da je potrebno doći do pravnoobvezujućeg sporazuma”, rekao je izvestitelj za Srbiju u Europskom parlamentu, njemački političar David McAllister.
U njegovom se izvještaju navodi da je Srbija i dalje angažirana u dijalogu, te da na uvođenje dodatnih carina od strane kosovskih vlasti na robu iz Srbije nije uzvratila protumjerama. S druge se strane ipak se od Beograda traži dodatan napor kako bi se stvorili povoljni uvjeti za zaključivanje pravnoobvezujućeg sporazuma s Kosovom. Glavni preduvijet za to je međutim, i to naglašavaju kako Johannes hahn, tako i europska povjerenica za vanjsku politiku Federica Mogherini, povlačenje carina koje je Vlada Kosova uvela na robu iz Srbije i BiH. U tom cilju povjerenik Hahn je najavio za lipanj novu inicijativu kojom će još jednom pokušati odblokirati sada zamrznute pregovore Beograda i Prištine.
Ove godine, kao što se i očekivalo, najviše pozitivnih ocjena u Godišnjem izvešataju Europske komisije dobile se Albanija i Sjeverna Makedonija, koje je Komisija ponovo preporučila za početak pristupnih pregovora.