Steinmeier u Kataru: nada i strah na Bliskom istoku

Zrakoplov je na vrijeme sletio u Dohi kako bi njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier pravovremeno stigao na kratkoročno planirani sastanak s emirom Tamimom bin Hamadom Al Thanijem. Predsjednik je trebao posjetiti samo Izrael i Oman, ali s obzirom na činjenicu da je Katar upravo posredovao kod oslobađanja talaca i primirja u Pojasu Gaze, on je želio osobno razgovarati i s katarskim emirom.

U zračnoj luci ga je dočekao državni ministar za vanjske poslove Katara sultan Al Muraikhi i pozdravio ga riječima: Mi moramo naći rješenje za palestinski narod. Tu moramo biti jasni."

Nada za taoce

Glavna tema razgovora za Steinmeiera su prije svega bili taoci. Ali on je također naglasio da se situacija na Bliskom istoku i u Pojasu Gaze samo onda može promijeniti, ako od Hamasa „više neće dolaziti ubojita prijetnja za Izrael".

Njemački predsjednik je zahvalio Kataru na dosadašnjim naporima oko oslobađanja talaca i zamolio da te napore nastavi. Među više od 60 oslobođenih talaca je 11 njemačkih državljana, no otprilike isto toliko njih je još uvijek u rukama Hamasa, koji neke zemlje, uključujući i Njemačku, smatraju terorističkom organizacijom.

„Siguran sam da će Katar poduzeti sve kako bi doprinio oslobađanju njemačkih talaca", izjavio je Steinmeier nakon razgovora s katarskim emirom. Također je izrazio nadu da „ćemo idućih dana čuti dobre vijesti".

Katar, najmanja država u Perzijskom zaljevu, u međuvremenu je postao jedan od glavnih čimbenika u međunarodnim pregovaračkim krugovima. Ovaj emirat ima otvorene mnoge kanale koje drugi nemaju. No katarska uloga je složena – i nije baš neproblematična.

Dvije strane medalje

Jer, Katar njeguje bliske odnose s političkim krilom terorističke organizacije Hamas. Osim toga, ovaj emirat je isto kao i Hamas usko povezan s Muslimanskim bratstvom. Politička središnjica Hamasa se nalazi u Dohi, što otvara pitanje intenziteta odnosa Katara i Hamasa. Istovremeno je jasno: upravo zato što Katar ima te odnose nemoguće ga je zaobići – u tome se slažu svi u Berlinu.

„Katar se treba vrednovati ambivalentno, ali je trenutačno kao partner neophodan", kaže za DW Jürgen Hardt, glasnogovornik Kluba zastupnika oporbenih stranaka Unije CDU/CSU zadužen za vanjsku politiku. „Upravo sada nema alternative."

Naravno da Katar ima „vlastite interese koji se svode na to da se svim stranama ponudi kao posrednik od povjerenja", čime postaje „neophodan i neovisan", smatra Lamya Kaddor, stručnjakinja stranke Zeleni za Bliski i Srednji istok. Ona dodaje da je on kao mala zemlja smještena između dvije regionalne velesile Saudijske Arabije i Irana istovremeno osuđen na taj status. „U interesu Katara je da nastavi seriozno ispunjavati tu poziciju", kaže Kaddor. 

Bez Katara se trenutačno ne može – i to nije prvi put. Njemački političari su se već 2021. obratili vodstvu emirata s molbom za pomoć. Tada su talibani osvojili Kabul i njemačku vojsku prisilili na kaotično povlačenje iz Afganistana. Upravo su Katarci pomogli da deseci tisuća bivših lokalnih suradnika Bundeswehra sigurno napuste zemlju.

Poželjni su intenzivniji kontakti sa zaljevskim državama

Njemačka oporba smatra ispravnim da predsjednik države odlazi u Dohu kako bi emiru osobno izrazio svoje poštovanje zbog njegove konstruktivne uloge u teškim pregovorima s Hamasom. Njemačka treba tražiti prisne kontakte s Katarom, jer je on „prevažan da bi ga se moglo ignorirati", kaže Jürgen Hardt. On dodaje da postoje i još uvijek neiskorišteni potencijali u trgovini s Katarom te kod energetskih pitanja i sigurnosne politike.

I političarka Zelenih Lamya Kaddor govori o nužnom jačanju gospodarskih odnosa. Ali upozorava da se s tom zemljom mora razgovarati i o ljudskim pravima, ali kao s ravnopravnim partnerom. „Od moralnih upozorenja s visoka na kraju profitiraju Rusija i Kina koje se sve više predstavljaju kao atraktivne alternative za demokracije", smatra Kaddor.

Pogled u budućnost

Njemačka oporba od savezne vlade traži jasnu strategiju za Bliski istok „kako bi uz sebe vezala arapske partnere i izgradila povjerenje", ističe Jürgen Hardt. Njegova parlamentarna frakcija je u srpnju 2022. pripremila jednu takvu strategiju. Sada je red na vladi, kaže on.

No ona se trenutačno što se tiče Bliskog istoka manje koncentrira na strateške papire, a znatno više se trudi oko osobne razmjene mišljenja s arapskim svijetom. Neposredno nakon brutalnog terorističkog napada Hamasa na Izrael kancelar Olaf Scholz je posjetio Izrael i Egipat. A ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je nakon 7. listopada tri puta bila u toj regiji.

Ovo putovanje njemačkog predsjednika u dvije zaljevske države, Oman i Katar, može se shvatiti kao dio te ofenzive. Steinmeier želi s Omanom izgraditi stabilan odnos s pogledom u budućnost. Sultana iz Muscata smatra se najpovjerljivijim posrednikom u regiji. Nedavno je pomogao kod ponovnog približavanja Irana i Saudijske Arabije – što je, kažu stručnjaci, važan doprinos stabilnosti u regiji.

Upravo s pogledom u blisku budućnost to može odigrati važnu ulogu. Jer ako uspije oslobađanje svih talaca i sprečavanje daljnjeg zaoštravanja situacije, međunarodni akteri, među kojima je i Njemačka, uskoro će se posvetiti jednoj temeljnoj temi: budućnosti Gaze nakon rata. A tada će biti vrlo važan svaki pouzdani partner u regiji.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu