Strah i nada u očekivanju budućnosti

Tmurne gospodarske prognoze, upozorenja na opasnost bankrota, političko odmjeravanje snage između vlade i oporbe. S velikom zabrinutošću Jorgos Sarandopoulos prati vijesti u svom frizerskom salonu u sjevernom dijelu Atene. Kao mali poduzetnik i mladi otac obitelji ovaj Grk, podrijetlom s Peloponeza, ovisi o stabilnim gospodarskim i društvenim odnosima u zemlji. Ali, u predizbornoj kampanji grčko je društvo polarizirano kao nikad u posljednjih 20 godina. Dok se konzervativni predsjednik vlade Antonis Samaras bori za političko preživljavanje i upozorava na opasnost napuštanja eura kao valute u slučaju smjene vlasti, prema svim ispitivanjima javnog mnijenja vodeća lijeva oporbena stranka zahtijeva prekid dosadašnjeg odnosa prema kreditorima i nove pregovore o grčkim dugovima, uključujući i moratorij dugova.

Sarandopoulosu gospodarska kriza zadaje glavobolju. Kao i mnogi drugi Grci ovaj frizer se nada labavljenju politike štednje, tim više što mora vraćati kredit koji je dobio još prije izbijanja krize za modernizaciju svoga frizerskoga salona. Predizbornim obećanjima političara, koji će navodno preko noći izboriti reprogramiranje grčkih dugova, on više ne vjeruje, kaže ovaj poduzetnik u razgovoru za DW. "Naši političari će se suočiti sa stvarnošću čim odu u inozemstvo. Tako je bilo i sa Samarasom. Prije izborne pobjede (2012.) htio je nanovo pregovarati, ali je napravio zaokret čim je suočen s teškom stvarnošću", kaže Sarandopoulos. Njegova najveća želja je da se grčki političari dogovore oko jedinstvenog stajališta kako bi mogli nadvladati krizu.

"Grčka to nije zaslužila"

Zabrinut je i Leonidas - dobro stojeći namještenik u jednoj banci koji ne želi reći svoje puno ime. Nema razumijevanja za radikalnu predizbornu retoriku. "Mi smo u teškoj situaciji i mogu se samo nadati da će parlamentarni izbori konačno donijeti stabilnost", kaže ovaj otac obitelji. I dodaje: "Na kraju krajeva, ovdje se ne radi o meni, radi se o mojoj djeci. Za njih želim bolju budućnost. Ovo kroz što sada prolazimo naša zemlja nije zaslužila."

Ali, kako bi trebala izgledati bolja budućnost Grčke? O tomu se u grčkoj predizbornoj kampanji malo čuje - kao da su političari previše zauzeti međusobnim optužbama. Prije svega oko rekordne nezaposlenosti i uloge države u gospodarskom razvitku razmjenjuju se oštre optužbe. Dok lijeva oporba obećava dobročinstva iz javne blagajne i najavljuje poništenje privatizacije, konzervativni premijer Samaras i dalje ustraje na pomno doziranim poreznim olakšicama i poticajima poduzećima da investiraju.

Za Jorgosa Sarandopoulosa je jasno: "Nova radna mjesta mogu nastati samo u privatnom sektoru, a tomu mogu pridonijeti privatizacije koje su već u tijeku ili su najavljene." Upravo su okoštale gospodarske strukture u zemlji i svemoć nekih sindikata pridonijeli sadašnjoj krizi, smatra ovaj 38-godišnjak. Država je loš poslodavac, kaže on.

Glasni zahtjevi za političkim promjenama

Evangelia Alexaki stvari vidi drukčije. Ona je jedna od 595-ero čistačica i čistača koji su bili stalni zaposlenici grčkoga ministarstva financija, a koji su zbog mjera štednje u rujnu 2013. izgubili posao. S metlama i drugim alatima za čišćenje oni od tada gotovo svakodnevno demonstriraju pred glavnim ulazom u Ministarstvo. "Borimo se za preživljavanje, naše otpuštanje je bilo potpuno nepravedno. Sa 60 godina te nitko više neće zaposliti, a ne možeš dobiti ni mirovinu", žali se ova žena s Krfa u razgovoru za DW.

Alexaki nade polaže u lijevu stranku Syriza. Upozorenja na opasnost nestabilnosti dolaze samo od onih koji ljudima u Grčkoj i čitavim narodima u Europi samo utuvljuju strah i teror, uvjerena je ova 58-godišnjakinja. Njoj je u svakom slučaju dosta izbornih obećanja vladajućih stranaka. "Ja se ne bojim, nama je potrebna drukčija politika. Naša djeca iseljavaju u inozemstvo, naša se zemlja rasprodaje. Nikad ranije nisam vidjela toliko ljudi koji u smeću traže hranu, koji su bez krova nad glavom. Obećali su nam rast, ali mislim da ćemo mi svi biti mrtvi dok dođe rast", kaže ljutito Alexaki.

Ova otpuštena čistačica već je postigla djelomični uspjeh. U svibnju 2014. jedan sud u Ateni je naredio da se 397 čistačica i čistača odmah vrati na posao. Grčka vlada je uložila žalbu, a presuda se očekuje najranije u veljači. Sad se čistačice nadaju političkoj odluci - lijeve vlade.