Strka oko nizozemskog "Crnog Pieta"
29. listopada 2013Nizozemci ne znaju za šalu kad su u pitanju stoljetni običaji i shodno tomu su svog "Zwarte Pieta" ("Crnog Pieta") uzeli u obranu. Sa svojim licem obojanim u crno, šarenim pumpericama i kovrčavom crnom perikom, pomoćnik nizozemskog Sv. Nikole se već nekoliko godina nalazi na udaru kritika i u središtu rasprave o navodnom rasizmu. Sada se u ovu raspravu uključili i Ujedinjeni narodi. Jedno stručno povjerenstvo UN-a, na čelu s Jamaikankom Verenom Shepherd, došlo je do zaključka da je "Zwarte Piet" dio slavlja koje glorificira "povratak u robovlasničko društvo" i kao takvo ga treba - iskorijeniti.
Borba u sudnici i na Internetu
Time UN-ovo povjerenstvo mnogim tamnoputim Nizozemcima govori ravno iz srca. I amsterdamski umjetnik Quinsy Gario se uključio u borbu protiv ovog "relikta iz kolonijalnih vremena" te je podnio tužbu pri Europskom sudu za ljudska prava. No ni ljubitelji "Crnog Pieta" ne miruju. Grupa koju su pokrenuli na Facebooku je za samo 24 sata sakupila preko milijun sljedbenika koji se bore za očuvanje ove predbožićne tradicije. "Ne dirajte našeg Pieta!" kažu pobornici tradicije koji praznik Sv. Nikole doživljavaju kao "jedinstveni, nevini i prijateljski" običaj.
I protivnici "Crnog Pieta" zbijaju svoje redove na Internetu. Povjesničar Roelof Jan Minneboo je postavio internetsku stranicu pod nazivom "'Crni Piet' je rasizam" nakon čega je zaprimio nekoliko prijetnji smrću. Minneboo ove prijetnje, kako kaže u razgovoru za Deutsche Welle, ne uzima ozbiljno. No ono što ga zabrinjava je masa građana koji sebe ne doživljavaju kao rasiste ali svojim ponašanjem dokazuju upravo suprotno. "Slika bijelog čovjeka na bijelom konju okruženog nespretnim crncima je ništa drugo nego rasistički stereotip", kaže Roelof Jan Minneboo.
Iskrivljavanje tradicije?
I u ostatku Europe je u posljednje vrijeme bilo slučajeva u kojima se neki kulturni relikti iz prošlosti doživljavaju kao politički krajnje nekorektni. Jedan njemački izdavač je tako promijenio ime "Negerkönig" ("Kralj Nigera") u knjizi "Pipi Duga Čarapa" u "Südseekönig" ("Kralj južnih mora"). Mnogi kritičari smatraju da se time iskrivljuje kulturna povijest i nasljeđe jer su određeni pojmovi i svjedoci jednog određenog vremena i kulturnog okružja. U Belgiji se na udaru našao i strip junak Tin-Tin u čijim se ranim izdanjima lako može razaznati da je Belgije bila kolonijalna sila pa je shodno tomu bila i slika crnaca.
"Neke tradicije se ne mogu samo tako promijeniti", smatra povjesničar Albert van der Zeiijden iz nizozemskog Centra za nematerijalno nasljeđe. On smatra da miješanje organizacija poput UN-a u takva pitanja može prouzročiti još žešći otpor. Van der Zeiijden se zalaže za "blage" promjene tradicije. Jedna od njegovih ideja je i da se put "Crnog Pieta" postupno iz godine u godinu čini svjetlijom ili da kovrčavu kosu zamijeni glatka. "Tako bi 'Crni Piet' nalikovao nekom izmišljenom biću a ne stvarnim useljenicima", smatra povjesničar van der Zeijden. Roelof Jan Minneboo pak smatra da svjetlija put ne bi mnogo ublažila problem. Dapače, ovakav postupak bi imao i negativne povijesne konotacije. On podsjeća na praksu po kojoj su nizozemski robovlasnici u koloniji Surinam pokušavali "posvijetliti" tamošnje stanovništvo time što su s crnim ropknjima imali djecu.