Stvarne turske namjere u Siriji i Iraku
6. listopada 2014Nakon duge debate je krajem prošlog tjedna turski parlament odobrio mandat za moguću vojnu intervenciju u Siriji i Iraku. Prijedlog o tome je došao od vladajuće stranke AKP. Vlada sada ima godinu dana priliku da se u tim zemljama bori protiv terorista kopnenim trupama ili drugim vojnim sredstvima.
Osim toga, i strane vojske bi trebale koristiti vojne baze te članice NATO-a, kao i njezin zračni prostor u borbi protiv terorističke organizacije "Islamska država" (IS). To je ujedno bila i najspornija točka debate u parlamentu. Oporba je tražila više informacija o tome koje države su konkretno uključene i gdje će te vojne trupe točno boraviti u Turskoj, kao i koliko dugo. Oporba je također izrazila strah da bi sa stranom vojskom mogao doći i strani teror u Tursku.
Podijeljeno mišljenje
Prema navodima instituta za ispitivanje javnog mnijenja Metropoll, 52 posto turskog stanovništva odobrava vojno djelovanje Turske. Jer, stalno se u javnosti mogla čuti kritika što turska vlada ne djeluje protiv IS-ovog terora u susjednim zemljama. Nasuprot tomu su Kurdi nezadovoljno reagirali na odluku parlamenta. U gradovima poput Vana, Hakkarija i Diyarbakira, u kojima živi većinsko kurdsko stanovništvo, je došlo do demonstracija i masovnih prosvjeda. Demonstranti su bacali "Molotovljeve koktele", a policija koristila suzavac i vodene topove.
Jedan korisnik na Twitteru je odluku parlamenta komentirao ovako: "Kurdi ne vjeruju da se Turska doista želi boriti protiv IS-a." Jedan drugi korisnik je suprotno tomu napisao: "Pa, jasno je da Turska ima dobre namjere. Jedina namjera je zaštititi nedužne." Jedna korisnica Facebooka i sljedbenica oporbene stranke CHP je kao reakciju na odluku parlamenta napisala: "Sada je rat. Naši ljudi i drugi će opet besmisleno umrijeti."
Dva različita rata
Rezolucija ne znači obvezno da će Turska već uskoro vojno intervenirati u susjednim zemljama, kaže Gareth Jenkins, politički analitičar u Istanbulu. "Najveći problem ovdje je što predsjednik Erdogan i sve druge zapadne države žele voditi dva različita rata. Erdogan stalno govori o tome da želi maknuti sirijskog vlastodršca Assada. Anti-IS koalicija, naprotiv, želi uništiti 'Islamsku državu'. Turska doduše također govori da se treba boriti protiv IS-a, ali u isto vrijeme je Turska mogla već uraditi više u borbi protiv IS-a", kaže Jenkins u razgovoru za Deutsche Welle. On kaže da bi sada moglo doći do dogovora između SAD-a i Turske. "Sjedinjene Američke Države smiju koristiti turske vojne baze i zračni prostor, a zauzvrat Turskoj pomažu u borbi protiv Assada", kaže ovaj politolog.
Što se tiče mogućnosti za strane vojske da operiraju iz Turske - to je jedna veoma netransparentna točka, ističe Jenkins: "Još uvijek nisu navedene države ili mjesta. Ali je za očekivati da će vojna baza Incirlik u blizini sirijske granice biti korištena od strane koalicije. Ali nije vjerojatno da bi, primjerice, američke kopnene trupe mogle biti stacionirane u Turskoj. Predsjednik SAD-a Barack Obama se već izjasnio protiv kopnenih trupa." Jenkins dodaje da je još uvijek nejasno i hoće li se uspostaviti sigurnosna i zona zabrane letenja u Siriji ili možda i u Iraku, što je tražila turska vlada. "Još uvijek nitko točno ne zna gdje bi se ta zona trebala nalaziti i hoće li se uopće uspostaviti." Rezolucija turskog parlamenta je veoma neodređena, dodaje Jenkins.
Kurdi ne vjeruju turskoj vladi
Prije svega Kurdi ne vjeruju da se turska vlada želi izravno boriti protiv IS-a, pojašnjava ovaj politolog: "Mnogi sirijski Kurdi vjeruju da Turska isporučuje oružje IS-u. Bilo da je to istina ili ne - važna je činjenica da je to sad u glavama ljudi."
Nejasno je što turska vlada doista planira, smatra i politolog i kolumnist Cengiz Aktar, koji radi u istambulskom centru za politiku (Istanbul Policy Center - IPC). "Rezolucija tursku vladu ovlašćuje da se bori protiv terorističkih organizacija u Siriji i Iraku. A svi znamo da su PKK, kao i PYD, koja je veoma bliska PKK-u i koja se nalazi u Siriji, u očima turske vlade terorističke organizacije. Puno je otvorenih pitanja kad se radi o tome protiv koga se Turska doista želi boriti. Mirovni proces s PKK-om je time enormno ugrožen", pojašnjava Aktar u razgovoru za DW. Stoga je, dodaje on, važno da s riječi prijeđu na djela: "Tako ćemo svi vidjeti što turska vlada namjerava - hoće li se doista boriti protiv IS-a, a time mislim i na logističke rute IS-a, koje se nalaze i u Turskoj."