Subvencije EU-a pod povećalom

Greška u obračunu, šlampavost, prevara – Europski ured za reviziju ponovo je kritizirao isplatu subvencija Europske unije – ovoga puta za godišnji proračun 2005. Prije svega, kod doprinosa za poljoprivrednike često se nije djelovalo pravovaljano. Pri tom izdaci za poljoprivredu s 50 milijardi Eura zauzimaju najjače mjesto u europskom proračunu. Pri isplatama se u znatnoj mjeri događaju nepravilnosti, kritizira predsjednik Europskogureda za reviziju, Hubert Weber: «Događa se svako malo da ovaj ili onaj poljoprivrednik ili poduzetnik nepravedno posjeduje sredstva Europske unije.»

Nacionalni sustavi kontrole očito su u nekim državama članicama zakazali. Tako su npr. obračuni devet proizvođača maslinovog ulja u Španjolskoj, Grčkoj i Italiji provjereni slučajnim izborom. Rezultat: svi su kasirali EU-subvencije i sve one su bile previsoke. Pod povećalo su stavljeni i takozvani strukturni fondovi, a tu je riječ o subvencijama koje u siromašnijim regijama sufinanciraju npr. gradnju cesta ili mostova: od 95 posto ispitanih projekata, na 60 ih je upućena zamjerka. U svim tim slučajevima su poljoprivrednici, lokalne vlasti ili poduzetnici ispostavili previsok proračun. Osobito često se to događalo u Italiji i Španjolskoj. Europska je komisija doduše ukazala na to da je već povukla preko 2 milijarde Eura nepravovaljanih subvencija. Ali, to očito nije dovoljno, i samo je slaba utjeha za kontrolore. Ta brojka nam se prvo mora objasniti, kaže Josef Bonnici iz Europskog ureda za reviziju. A čak i kad bi bila korektna, ona nema veze s omjerom grešaka i nepravilnosti koje smo pronašli kod isplata subvencija.

Knjigovođe pri Europskom uredu za reviziju nešto su poput odvjetnika poreznih platiša u Europskoj uniji. 2005. je za njih bila prva godina proračuna Europske unije koja je uključila i 10 novih EU članica. Tamo se - kako kažu - previsoki izdaci uopće ne mogu provjeriti, jer ne funkcioniraju potrebni kontrolni sustavi. A što se tiče Rumunjske i Bugarske, koje će Uniji pristupiti 1. siječnja 2007., za europske knjigovođe predstavlja to još jedan izazov. To muči i zastupnika u Europskom parlamentu u Strasbourgu, Markusa Ferbera. On je član Odbora za europski proračun i na idući izvještaj Europskog ureda za reviziju gleda s izvjesnom zabrinutošću: «Već imamo posebne izvještaje Europskog ureda za reviziju u zemljama istočne i srednje Europe, također u Bugarskoj i Rumunjskoj. Oni su vrlo otrijeznjujući i zapravo pokazuju koliko je hitno da ne potražujemo samo kontrolne sustave na razini vlade, već da se oni mogu primjeniti i na licu mjesta. Jer, kad je novac već izdat, vrlo ga je teško zahtijevati nazad.»

Europski ured za reviziju ocijenjuje kao dobar znak barem to, što se od proširenja EU-a omjer zlouporabe subvencija nije povećao, već je ostao loš kao i do sada.