Summit G20 i europsko (ne)jedinstvo

Na summitu G20 u Londonu nasuprot američkog predsjednika Obame sjedit će predstavnici čak četiri članice Unije Njemačke, Velike Britanije, Italije i Francuske, zatim Europske unije odnosno češko Predsjedništvo, predsjednik Europske komisije kao i predsjednik Europske središnje banke. No, brojčana nadmoć Europljana ne jamči njihovu složnost u nastupu.

Dok se britanski premijer Brown kao i SAD zalažu za dodatna državna ulaganja i garancije, njemačka kancelarka Merkel ne želi prekomjerno opteretiti državni proračun, ali ipak želi brzu kontrolu financijskih tržišta. Šef eurozone Juncker upozorava da se od Europljana očekuje previše i ističe kako se na sastanku u Londonu treba voditi rasprava o izgradnji nove financijske arhitekture, a ne o tome koja će zemlja učiniti više oko pokretanja gospodarstva.

EU odredio ambiciozne ciljeve

Predsjednik Europske komisije uoči početka londonskog sastanka odredio je vrlo ambiciozne ciljeve: države G20 trebale bi pomoći u globalnoj koordinaciji poreznih poticaja; treba se nastaviti s reformom financijskih tržišta kako bi se ponovno uspostavilo povjerenje između banaka i potrošača; nadalje potreban je nadzor financijskih instituta; treba pokrenuti trgovinu na globalnoj razini, a sporiječiti protekcionizam i na koncu treba djelotvorno suzbijati promjenu klime. Ovo je vrlo dug popis želja. Kod konkretne primjene, stajališta članica Unije daleko su jedna od drugih.

U borbi protiv gospodarske krize potrebna promjena europskog sporazuma ?

Europljani imaju pravnih problema stvoriti nadzorne financijske institucije koje bi nadilazile okvir Lisabonskog sporazuma koji je u fazi usvajanja. Stoga ideja o stvaranju središnjeg financijskog nadzora nije realna i možda izvediva tek u dalekoj budućnosti.

Naravno da je Europi potrebno jedno takvo nadzorno tijelo za financijsko tržište, no, jedini pravno prihvatljiv izlaz pokazao je šef francuske središnje banke Jacques de Larosiére, a to je osnivanje koordinacijskog tijela pri Europskoj središnjoj banci.

Briselski strahovi

Iza kulisa odgovorni u Bruxellesu već strahuju da razgovori u Londonu neće biti uspješni. "Sastanak može i mora pokrenuti nešto novo", optimističan je predsjenik Komisije Barroso dodajući vrlo realno kako će biti "potrebno više ovakvih sastanaka na vrhu, jer od londonskog sastanka ne treba očekivati čuda."

U načelu će se, a tako glasi i analiza Europske komisije, ubuduće morati kontrolirati svaki financijski proizvod, no, ni oko toga za sada ne postoji dogovor svih članica EU-a.

Europska unija nije sposobna brzo reagirati kao što je to u stanju pojedina država, pa će se interni pregovori o uklanjanju problema na financijskom tržištu još otegnuti mjesecima, možda i godinama. Previše nacionalnih interesa otežava provedbu brzih reformi. Dodatan problem je što su Europi zbog njezine interne tromosti vezane ruke i kod međunarodne koordinacije.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednica: M. Ljubičić