Suočavanje s prošlošću na zap. Balkanu - izgubljena bitka?

"Možemo slobodno reći da je ideja suočavanja s prošlošću više od četvrt stoljeća nakon završetka ratova u bivšoj Jugoslaviji definitivno pobijeđena", rekao je odmah na početku predstavljanja časopisa "Perspectivees" Zaklade Heinricha Bölla mostarsko-splitski povjesničar i publicist Dragan Markovina. On je jedan od autora najnovijeg izdanja časopisa "Perspectives" pod nazivom "The past is now: Politics of Denial and Dealing with the Past in the Western Balkans". Ovaj broj časopisa zajednički su izdale podružnice, njemačkoj stranci Zeleni bliske, zaklade Heinricha Bölla iz Beograda i Sarajeva, a predstavljanje u Njemačkoj je organizirano u suradnji Zaklade Heinricha Bölla i Društva za jugoistočnu Europu iz Münchena.

Izostanak podrške institucija

Autori s područja bivše Jugoslavije pokušali su dati odgovor na pitanje kako se i da li se uopće, društva u tom dijelu Europe suočavaju s teškim nasljeđem posljednjih ratova iz devedesetih. Jednoglasni odgovor u Münchenu i Berlinu prisutnih autora je pomalo poražavajući. Brzo je pronađen i glavni krivac za ovakvo stanje. „Od početka rata pa do danas ljudi svakodnevno žive nacionalizam. No građani očito žele tu vrstu nacionalističke svakodnevice i to se pokazuje na biralištima. A politika građane već desetljećima drži u nekoj vrsti nacionalističke stvarnosti", rekao je Markovina koji se predstavljanju časopisa priključio preko video-linka.

Njegov kolega iz Beograda, povjesničar i pravnik Srđan Milošević s pravnog fakulteta Sveučilišta Union, se slaže s ocjenom da od završetka rata pa do danas nije učinjeno ništa ili vrlo malo da se društva na području bivše Jugoslavije suoče s najnovijom prošćošću. No smatra da trud nije bio potpuno uzaludan kako je to spomenuo njegov kolega Markovina.

"Da nije i da nema truda tog malog broja entuzijasta, stvar bi bila još i gora", zaključio je Milošević. Važan element u suočavanju s povijesnom istinom i činjenicama je i sustav obrazovanja. No tu, kako kaže Milošević, postoji veliki otpor institucija koje obrazovni program prilagođavaju nacionalnom interesu i stvaranju nacionalnog identiteta te povijest interpretiraju u korist tog cilja. "I tu imamo prije svega slučaj viktimizacije vlastite nacije gdje se negiraju vlastiti, a potenciraju zločini druge strane", kaže beogradski povjesničar. Zato je i nemoguće naći podršku institucija u organizaciji radionica koje bi se bavile događajima u devedesetima.

Neinformiranost mladih

Druga velika prepreka je sam stav većine mladih. "Mladi ne znaju ništa o devedesetima ili su prihvatili nacionalističke narative iz devedesetih", kaže Markovina. Zato i imamo mlade koji pišu grafite u kojima se poziva na smrt čitavih naroda ili murale posvećene ratnim zločincima koji se čuvaju kao svetinja. Slično je i svugdje na području bivše Jugoslavije. "Sami učenici su već odgojeni u smislu da odbijaju objektivno suočavanje s prošlošću. Oni već imaju svoje viđenje i pripremljeni su na interpretaciju na svoj način. Primjer Srebrenica gdje se po njima nije dogodio genocid", kaže Milošević.

Selma Korjenić, direktorica programa za BiH organizacije Trial International koja se bavi temom procesuiranja ratnih zločina, je kao jedan od razloga potpunog izostanka suočavanja s prošlošću navela i nespremnost procesuiranja ratnih zločinaca. "Umjesto prisjećanja i odavanja počasti žrtvama, ratni narativi se fokusiraju na poricanju zločina i žrtava i veličanje ratnih zločinaca na području cijele Bosne i Hercegovine pa i regije", zaljučuje Korjenić.

Ona je također ustvrdila kako je teško teret borbe za suočavanje s prošlošću ostaviti entuzijastima i dobrovoljcima. "Niti jedno društvo se po tom pitanju ne može osloniti samo na civilno društvo i NGO. Civilno društvo je jedino koje nešto čini na tom polju. No u nekom trenutku nastupi umor od tih borbi. Jer potpore nema niti na jednoj razini vlasti ne samo na saveznoj", rekla je sarajevska pravnica.

Njemačka mora reagirati

Na skupu u Berlinu je dotaknut i aktualni slučaj osuđenog ratnog zločinca Darija Kordića kojeg dio hrvatske javnosti još uvijek doživljava kao nacinalnog junaka usprkos nedavnoj izjavi kako se ne kaje za ništa što se događalo tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Boris Mijatović, zastupnik vladajuće stranke Zeleni u parlamentu i član parlamantarnog odbora za ljudska prava kao izvjestitelj svog zastupničkog kluba za zapadni Balkan često boravi u regiji i često biva upitan može li Njemačka, koja se sama suočavala i još uvijek se suočava s vlastitom prošlošću, povući neke mehanizme kako bi se pokrenuo ovaj proces i u regiji. On je oko ove eventualne uloge Njemačke vrlo skeptičan. "Arbitraža izvana je vrlo teška. Društva u regiji to moraju postići sama", rekao je Mijatović koji je i sam porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

No on je rekao kako Njemačka mora reagirati kada se recimo veličaju ratni zločinci što je velika prepreka suočavanju s prošlosti. "Ratni zločinac se vraća iz zatvora i kaže da ništa ne bi učino drugačije. Ili vidimo Vučića kako sa Šešeljem pjeva četničke pjesme. Na takve stvari treba glasno reagirati jer ako ne reagiramo onda će sve to postati još normalnije", zaključio je njemački parlamentarac.

Taj proces traje i u Njemačkoj, recimo kada je u pitanju antisemitizam koji je doveo do Holokausta. "Ja dolazim iz Kassela u kojem je prošle godine održana Documenta na kojoj je bilo antisemitskih elemenata. I mi jednostavno moramo na takve pojave reagirati", zaključio je Mijatović.

Najnoviji broj "Perspectives" se može skinuti na stranicama Zaklade Heinricha Bölla.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu