Suradnja s Haškim sudom

“Ratni zločini: Hrvat Gotovina uhićen na Kanarima”, naslov je teksta objavljenog u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung, 8.prosinca 2005. godine. U njemu se navode detalji uhićenja i podsjeća kako je „slučaj Gotovina opterećivao pregovore oko primanja Hrvatske u EU.“

„Mnoge zemlje članice su kao jedan od preduvjeta za početak pregovora navele upravo uhićenje ovog generala…Uhićenje Gotovine povoljno će djelovati na pregovore između EU-a i Zagreba. Uhićenje je pojačalo vjerodostojnost hrvatske vlade. Ono potvrđuje ranije tvrdnje kako se ona svim snagama trudila uhititi Gotovinu“, stoji u tekstu.

“Hrvatska zrela za Europu”

U komentaru objavljenom u istom njemačkom listu, 9.prosinca 2005. godine, autor piše kako je sada jedno sigurno, a to je da se „Sanaderova vlada trudila što je brže moguće ukloniti slučaj Gotovine, kao posljednju prepreku na putu u EU“. Autor dalje navodi: “Da jedna vlada prednost daje pravnoj državi i pri tome se odupre populističkoj kušnji uzimanja u obzir nacionalističkih stavova birača, to je novo u Hrvatskoj i pokazuje da je zrela za ulazak u Europu. Već godina su predsjednik Mesić i premijer Sanader tvrdili kako se Gotovina ne nalazi u Hrvatskoj a niti da je nadohvat ruke hrvatskim vlastima – kako je to pak tvrdila Carla del Ponte. No, ona nije bila u pravu. Mesić i Sanader naprotiv jesu,“ stoji u komentaru Frankfurter Allgemeine Zeitunga.

Ispunjeni uvjeti Carle del Ponte

“Glavna tužiteljica Tribunala u Den Haagu, Carla del Ponte, proteklih je godina opravdano sumnjičila Hrvatsku da je svjesno navlači za nos. Bilo je očigledno da članovi vlade kao i krugovi oko Katoličke crkve podržavaju bijeg Ante Gotovine. U tom smislu je izvještaj del Ponte u kojem ona navodi suradnju između Suda u Haagu i vlade u Zagrebu bio od velike važnosti…Koncem rujna ona je na veliko iznenađenje širokih krugova u Hrvatskoj navela kako vlada u Zagrebu s njom usko surađuje. Iznenađenje je bilo utoliko veće jer je Gotovini tada još uvijek nije bilo ni traga. No, Hrvatskoj su se time otvorila vrata za početak pregovora o članstvu u EU”, objavio je “Neue Züricher Zeitung”, 9. prosinca 2005. godine. List navodi i detalje uhićenja Ante Gotovine od strane španjolske policije na Kanarskom otoku Teneriffa, na terasi jednog luksuznog hotela i objašnjava važnost izručenja Gotovine Sudu u Haagu o čemu ovisi daljnji put integracije Hrvatske u Europu. “Neke sjeverne zemlje kao i Velika Britanija uvijek su podržavale tvrdokornost Carle del Ponte i zastupali mišljenje kako Hrvatska može dokazati da djeluje kao pravna država samo bezuvjetnom suradnjom s Tribunalom. Dok se to ne dogodi o primanju u Uniju ne može biti ni riječi. U ovim zemljama su se čudili izvještaju Carle del Ponte a neki su čak dovodili u pitanje njezinu neovisnost i integritet”, navodi ovaj list. U članku nadalje stoji kako je ovaj izvještaj “Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu odaslao pogrešan signal jer se njime potvđuje stav nekih nacionalista koji tvrde da je Sud u Haagu instrument politike pobjednika. No, očito su se prevarili,” zaključuje autor teksta. On dalje objašnjava kako je del Ponte od hrvatske vlade još u rujnu dobila odlučujuće informacije o mjestu boravka Ante Gotovine, čime su njezini zahtjevi i uvjeti postavljeni vladi u Zagrebu bili ispunjeni.

Okončana noćna mora

Njemački mediji su naravno nekoliko godina kasnije popratili i završetak sudskog procesa hrvatskim generalima Gotovini i Markaču koji je završio oslobađanjem. „U Hrvatskoj je oslobađajuća presuda primljena s velikim veseljem... U Hrvatskoj se doduše očekivalo smanjenje zatvorske kazne, ali s oslobođenjem nije nitko računao“, stajalo je u tekstu objavljenom 17.11.2012. godine u njemačkom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). Autor navodi kako je uhićenje Gotovine bio preduvjet za napredak Hrvatske u pregovorima za ulazak u Europsku Uniju, te da će Hrvatska slijedeće godine pristupiti EU.

Istog je dana, u istim novinama objavljen i članak autora Karl-Petera Schwarza. On piše kako je oslobođenjem dvojce generala u Hrvatskoj „odjednom okončana noćna mora“. „Hrvati u ovoj haškoj presudi vide i jednu povijesnu poruku: Ne radi se samo o Gotovini i Markaču, već o ponosu njihove nacije, o vrednovanju obrambenog rata protiv velikosrpske agresije...“, piše Schwarz. On objašnjava i presudu: „...hrvatska artiljerija nije gađala civilne ciljeve u Kninu, i to ne oslobađa samo dvojcu generala već skida teret i s hrvatske države, budući da se operacija Oluja tijekom koje su oslobođena područja okupirana od strane srpskih pobunjenika, ne smatra nekim zločinačkim djelom. To objašnjava olakšanje s kojim je presuda primljena kod političara svih stranki. Svih tih godina su Hrvati stajali pod generalnom sumnjom, posebno u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj, da nisu u potpunosti odustali od nacionalističkih strujanja iz vremena Tuđmana. Sada su oslobođeni ove sumnje, što pak predstavlja uspjeh obzirom na povećanu kritiku vezanu za zrelost Hrvatske po pitanju njezinog ulaska u EU“, napisao je Schwarz za njemački FAZ.