Susret na vrhu o dizelu: koliko nam je vrijedan čisti zrak?

Njemačka kancelarka je ove srijede opet pozvala i predstavnike automobilske industrije i predstavnike tridesetak gradova i općina ove zemlje koji su najviše ugroženi česticama i plinovima koje uzrokuju dizelski motori. Kako bi se izbjegla puka zabrana takvih vozila, vlada je najavila kako će biti izdvojena milijarda eura za mjere koje bi poboljšale kvalitetu zraka u njemačkim gradovima.

Ali – dosad je uglavnom sve ostalo na riječima, makar gradovi naveliko kuju planove što bi se moglo učiniti. Nije čak niti jasno koliko će od tog novca platiti automobilska industrija, a još je manje jasno kada bi to trebala učiniti – makar u gradovima tvrde kako niti ta milijarda niti izdaleka neće biti dovoljna.

Razgovarali smo s Helmutom Dedyem, direktorom Vijeća njemačkih gradova.

Što Vi očekujete od ovog susreta?

Helmut Dedy: Važna točka je da iz tog lonca s jednom milijardom o kojoj se govorilo u rujnu, novac konačno počne teći u gradove. U mnogima od njih se želi kratkoročno i odmah početi s mjerama kako bi se očistio zrak. Osim toga želimo da vlada signalizira kako namjerava i dalje imati odgovornost za tu zadaću, dakle u perspektivi i nakon tog fonda.

Kako bi taj signal trebao izgledati?

Za početak bi nas vlada barem trebala iscrpno obavijestiti što je s tom ispravkom programa za računala automobila koju je obećala automobilska industrija. Za sad ne znamo niti da li će to nešto donijeti. Automobilska industrija je ovdje prije svega odgovorna. O njezinim mjerama uvelike ovisi i da li mi u gradovima uopće imamo šansi pridržavati se granica o čistoći zraka. Osim toga, mi iz gradova želimo sasvim jasno pokazati kako tu nismo da bismo nešto prosili i moljakali, nego da razgovaramo o rješenju problema s vladom na istoj razini. Ne može ići da nam tek ponekad udijele malo informacija.

Što se planira s tom milijardom eura?

Kao prvo, ne znamo niti da li ćemo dobiti tu čitavu milijardu. Njemačka vlada je rekla kako dio toga mora doći iz automobilske industrije. Nama je svejedno kako će se Berlin dogovoriti s koncernima, ali treba nam sav taj novac. S tim iznosom se mogu barem poduzeti prve mjere. Pogođeni gradovi imaju konkretnih prijedloga, može se učiniti atraktivnije korištenje javnog prijevoza i u tu svrhu se mogu upotrijebiti ekološki podnošljivija vozila. Povrh toga se može preusmjeriti promet koji bi doveo do manje dušičnog dioksida u gradovima. Moramo razgovarati i o biciklističkim stazama i uopće, o konceptu mobilnosti u gradovima.

Koje financijske obveze ima država?

Savezna država želi okončati svoju novčanu podršku 2020. i želi obnovljivu mobilnost prebaciti na trošak pokrajina. Ali taj projekt je previše velik da bi se njime bavile samo pokrajine. Čitava država konačno mora i financijski ostati odgovorna za javni prijevoz.

Ne možete li početi provoditi mjere i bez novca iz Berlina?

Državna banka za obnovu (KfW) procjenjuje da komune imaju deficit od oko 126 milijardi eura. Od toga na promet otpada minus od oko 34 milijarde. Sve komune u Njemačkoj ukupno godišnje investiraju tek nekih 25 milijardi. Jasno je da već kod te nestašice novca za ulaganje ne možemo naći vlastitih sredstava za tu zadaću. Dakle sami, bez državnog novca, ne vidim kako bismo krenuli tim putem.

Koji bi udio snosila automobilska industrija?

Kod prvog takvog susreta u kolovoza je bilo govora o pola milijarde eura, gdje bi polovicu platio Berlin, a polovicu automobilska industrija. Na susretu s komunama u rujnu je gospođa Merkel taj lonac udvostručila na jednu milijardu gdje bi automobilska industrija i dalje sudjelovala s 250 milijuna. Ali poduzeća nisu stavila na raspolaganja ta sredstva. To nam nije niti važno na ovom sastanku: vlada nam je rekla da će to biti milijarda i zato očekujemo da to onda i bude milijarda eura.

Neovisno o tome da vam je svejedno kakav modus će biti dogovoren, imate li drugih zahtjeva prema automobilskoj industriji?

Da, naravno. Na koncu, oni su ti koji su i krivi za tu čitavu mutljavinu. Tome je uzrok s jedne strane velik broj dizelskih vozila, a s druge je tu i činjenica da se varalo s vrijednostima ispušnih plinova. Zato želimo da se provjeri, da li će promjene softwarea nešto donijeti. Ako ne, onda se moraju doraditi motori tih automobila i to je bez ikakve dvojbe obveza automobilske industrije. Dalje, mora biti osigurano da već kod registracije novih vozila budu vrijednosti koje stoje na papiru. Tu im netko mora dobro gledati na prste. Onaj tko je prije svega odgovoran za ovaj problem mora i pridonijeti da dobijemo i rješenje problema. Mislim da bi to i politički bilo izuzetno čudno ako se automobilska industrija želi izvući i iz obaveze od ovih 250 milijuna eura.