Sve više skijaša, sve manje snijega

"Dat lijkt wel sneeuw in Winterberg." – Na nizozemskom ovo znači: “U Winterbergu leži puno snijega” te poslano preko Twittera pokreće mase iz Nizozemske prema istoku. Ali samo kojih stotinjak kilometara. U zapadnonjemačkoj oblasti Sauerland leže, geografski gledano, Nizozemcima najbliže planine s kakvom-takvom garancijom na snijeg i zimske radosti i Winterberg, najpoznatiji zimski sportski centar u Njemačkoj sjeverno od Alpa.

“Preniske” njemačke Alpe

Tako je i ove godine već drugog vikenda u prosincu na četiri od ukupno 27 kilometara skijaških staza u Winterbergu već ležalo dovoljno snijega. Iako se Winterberg nalazi na svega osamstotinjak metara nadmorske visine, za Nizozemce, ali i stanovnike nizinskog sjevernog Porajnja, ovo su prava pravcata brda. Sjeverno od Alpa u Njemačkoj se skijati može još i u Rudogorju (Erzgebirge) na istoku zemlje te još u Schwarzwaldu i Bavarskoj šumi. No posljednja dva skijališta su preblizu Alpama, pa tako samo uvjetno služe kao alternativa “pravim” skijaškim centrima. Njemačka svojim skijalištima po broju i razvijenosti ne može konkurirati onima u Austriji, Švicarskoj, Italiji ili Francuskoj, no i njemačke Alpe skijašima i bordašima pružaju dovoljno staza. Prednost njemačkih Alpa je raznolikost i blizina većim gradskim središtima poput Münchena. Za sat-dva vožnje automobilom iz bavarske prijestolnice se može stići do svakog alpskog skijališta. Staze na visini od više od 2.000 metara jamče dobre uvjete čak i u zimama koje se ne mogu pohvaliti niskim temperaturama poput prošlogodišnje. No na nižim lokacijama, kojih je i najviše u njemačkim Alpama, ne pomažu ni snježni topovi kojima su ipak potrebne temperature ispod nule.

Promjena klime i alternative zimskom sportu

No nisu svi oduševljeni ovim „pomaganjem“ prirodi. U bavarskom centru Sudelfeld su nedavno, unatoč žestokom protivljenju zaštitnika okoliša, izgrađena dva umjetna jezera čija je jedina svrha napajanje snježnih topova za sve brojniju skijašku publiku. Mora se razmisliti o tome ima li to što je moguće i smisla, kaže Thomas Bucher iz Njemačkog alpskog saveza (DAV). Prema njegovom mišljenju za zimski ugođaj nije dovoljno nabacati snijeg na staze i zatim se kroz zelenilo spuštati u dolinu. „Pravu zimu ne možete samo tako izvući iz snježnih topova“, kaže Bucher. Njegova udruga je nedavno objavila studiju prema kojoj će dugoročno samo dva zimska centra u Bavarskoj, onaj u Garmisch-Partenkirchenui i Oberstdorfu imati čitave zime prirodnog snijega. Stoga se DAV zalaže za propagiranje alternativa klasičnom skijanju i bordanju.

Sve više turista, sve manje snijega

Neke od alternativa se zovu hodanje po snijegu i skijaško trčanje. No i kod tih sportova postoji kritična granica kod koje masovnost počinje ugrožavati okoliš. Jer, kad od jutra pa sve do u noć sportaši budu hodali Alpama to bi moglo ugroziti životni prostor određenih vrsta divljih životinja. DAV zajedno s vlasnicima šuma, ugostiteljima i sportskim centrima stoga traži prihvatljiva rješenja. Sve bi bilo lakše kada bi snijega bilo i na nižim područjima.

„Sve što nam treba je jedno polje hladnog zraka i metar snijega“, kaže Verena Lothes iz Bavarske Zugspitze-željeznice. Tak tada može biti otvoreno cjelokupno područje oko najvišeg vrha u Njemačkoj, Zugspitze. Sredinom prosinca tek se na jednoj od 12 staza moglo skijati. I u posljednje dvije godine je sezona započela kratko uoči Nove godine. Usprkos tomu radovi na žičari, koja će utrostručiti kapacitete, su već čvrsto planirani za proljeće 2015. godine.