Svjetski almanah kršenja ljudskih prava

I u ovom, 34. godišnjem izvješću State Departmenta o stanju ljudskih prava u 194 zemalja svijeta, opet se prije svega prozivaju zemlje poput Irana, Kube, Sjeverne Koreje, Rusije, Sudana i Kine. Neke zemlje, poput Kine su već i oštro odgovorile na, kako se čuje u Pekingu, "licemjerno" izvješće. Jer u izvješću američkog Ministarstva vanjskih poslova se analizira stanje ljudskih prava čak i u Kanadi ili Švedskoj - ali ne i u Sjedinjenim Američkim Državama.

Packe - baš svima!

Doista, u ovogodišnjem izvješću koje je nešto kao almanah glavnih događaja u svim zemljama svijeta, gotovo da nema države u kojoj nije nađena barem neka zamjerka. Napadnute su i zemlje Europe zbog sve osjetnije diskriminacije muslimana, a spominju se i sve značajnije antisemitske tendencije gdje je ponekad teško razlikovati kritiku politike države Izrael od izraza neprijateljstava prema židovima. Sa druge strane, izvješće proziva i "Izrael i okupirana područja" i oštro kritizira diskriminaciju koju u toj zemlji osjećaju svi koji nisu ortodoksni židovi.

Standardni upitnik

Izvješće je kroz ove godine već dobilo svoj ustaljenu formu gdje se za svaku državu navodi po pojedinim točkama, da li poštuje ljudska prava. Na prvom mjestu stoji pitanje, da li ta država dopušta "nezakonito lišavanje života", a slijede pitanja o istražnoj, sudskoj i praksi kažnjavanja osuđenih, o poštivanju osoba i vlasništva, o korupciji, o pravima manjina, žena i djece, o izljevima mržnje i progonu određenih skupina pa sve do poštivanja radničkih prava. Naravno, zemlje bivše Jugoslavije su i u ovom izvješću dobile "packe" u gotovo svim područjima osim onih najgorih.

Dugo poglavlje o Hrvatskoj

Tako je i poglavlje o Hrvatskoj veoma opsežno, i već nakon uvoda gdje se navodi društveno uređenje i broj stanovnika, sažima glavne probleme: pravosuđe koje je zatrpano starim predmetima, neučinkovito procesuiranje nekih domaćih ratnih zločina - makar su i zatvori pretrpani. Tu je i problem vlasništva koje je oduzeto crkvenim zajednicama u doba komunizma i gdje se u pravilu rješavaju samo slučajevi imutka katoličke crkve. Kod vlasništva se prigovara Hrvatskoj i povrat imovine osobama koje nisu državljani Hrvatske. Ističe se i problem nasilja i diskriminacije nacionalnih manjina i osobito Srba i Roma. Osobito se spominju incidenti protiv Srba u dalmatinskom zaleđu, kritizira se i nasilje i diskriminacija žena, a i neprijateljstvo i diskriminacija protiv homoseksualaca i osoba koje imaju AIDS.

Pažljivi kroničari zbivanja u Hrvatskoj

Samo izvješće o Hrvatskoj se proteže na 24 gusto pisane stranice i pravi je katalog događaja u Hrvatskoj 2009.: ističe se i upitni bijeg Branimira Glavaša nakon presude, ali i formiranje USKOK-a i dobra suradnja sa policijama regije u progonu za kriminalcima, posebno kod potrage za ubojicama Ive Pukanića. Kod slobode medija, američko ministarstvo ukazuje i na slučaj Drage Hedla baš kao i da nije bilo uhićenja nakon što je fizički napadnut Dušan Miljuš makar je, piše u američkom izvješću, hrvatska vlada objavila nagradu za informaciju koja bi dovela do otkrića počinioca. State Department izvještava i o pozivima na mržnju, a izvještava i o koncertu Thompsona gdje je tadašnjeg predsjednika Mesića optužio za veleizdaju i navodi kako je policija istraživala taj incident "ali nije podigla tužbu". Izvješće pojedinačno nabraja i čitav niz incidenata protiv manjina, od zlostavljanja srbijanskih povratnika u Kninu i u selu Buković, uništenog automobila srbijanskih tablica u Dubrovniku pa do napada "skinheadsa" na Rome u Zagrebu.

Ipak i pozitivnih pomaka

Ipak, navode se i promjene na bolje: ističe se da prema novoj praksi izbjeglice iz bivše Jugoslavije lakše mogu doći do državljanstva, a i da je gotovo završen proces povrata i obnove imanja čiji su vlasnici bili Srbi. No kada izvješće dođe do točke 4 - korupcija i transparentnost vlade, američka vlada ukazuje kako je to i dalje ozbiljan problem usprkos naporima koji se vode. Spominju se i Rončević i afera Kamioni koja je ipak došla pred sud, dugogodišnje akcije Maestro i Indeks, a objašnjava se i ustroj USKOK-a i njegova borba protiv organiziranog kriminala.

Autor: A. Šubić

Odg.ured: Željka Telišman