Swoboda: Razumijem hrvatsko nestrpljenje

DW: Gospodine Swoboda, kako Vi, kao austrijski zastupnik i izvjestitelj za Hrvatsku, ocjenjujete ovaj skup?

Hannes Swoboda: Prije svega posebno izdvajam sudjelovanje predsjednika parlamenata Srbije i Kosova, jer da, primjerice, sudjeluju Hrvati ili Albanci već je odavno samo po sebi razumljivo. Smatram da je dobro da su svi bili u jednoj dvorani, da nitko nje napustio skup. Svaki predsjednik predstavio je svoje stajalište, premda Srbi još ne priznaju neovisnost Kosova. Ipak, ovaj sastanak je veliki uspjeh. Prije svega se radi o uspjehu da su svi sjeli za isti stol, to predstavlja napredak i uvjeren sam da će i rasprava potaknuti mnoga pozitivna razmišljanja.

Predsjednik srbijanskog parlamenta Oliver Dulić je optužio predsjednicu albanskog parlamenta Jozefinu Cobu Topalli da je ovaj forum iskoristila kako bi govorila o Kosovu koje je sada neovisna i od 20 zemalja članica Europske unije međunarodno priznata država, te da poziv u članstvo NATO-saveza kojeg su u Bukureštu dobili Hrvatska i Albanija u regiji sada bitno mijenja političku stvarnost. Kakvo je Vaše mišljenje o ovakvom istupu predsjednice albanskog parlamenta?

Mislim da bi predsjednica albanskog parlamenta trebala govoriti o Albaniji, jer je uostalom bio nazočan i predstavnik kosovskog parlamenta koji je mogao govoriti sam za sebe. No, to je sada pitanje osobnog pristupa, a možda je to i pitanje vježbe u europskom duhu koja ponekada tu i tamo nedostaje. Svatko predstavlja svoju zajednicu koju je izabrao. Nitko u ovom parlamentu ne treba preuzimati ulogu zamjenika drugih. Ovo je slobodan parlament i u tom će se smislu, nadam se, i dalje voditi rasprave.

Kosovo treba riješiti u europskom duhu

Što zapravo znači ovaj susret predsjednika nacionalnih parlamenata zemalja jugoistočne Europe pod krovom Europskog parlamenta?

Vjerujem da je vrlo važan korak da su svi priznali da Europski parlament kao jedna od europskih institucija ugošćuje predstavnike regije te da će u budućnosti jednoga dana svi biti članovi ovog Europskog parlamenta. Tako se barem nadamo, a još otvorena pitanja, kao što je pitanje Kosova, treba riješiti u europskom duhu. Ovo pitanje još nije riješeno, podijela postoji još uvijek i širom Europe, prije svega oko pitanja priznanja neovisnosti. No, ne treba biti nestrpjiv, ovo pitanje se ne može riješiti od danas do sutra. Imati danas mir u regiji je zasigurno doprinos europskog duha".

Hrvatska mora smirivati strasti oko Kosova

Sastali ste se i s predsjednikom Hrvatskog sabora Lukom Bebićem. Možete li nam otkriti što ste mu poručili?

Dvije stvari. Prvo sam ga zamolio da iskoristi svoje kontakte i kontakte ostalih članova Sabora u smislu uvođenja mira i smirivanja strasti u raspravi oko pitanja Kosova, a drugo se tiče samo Hrvatske. Zamolio sam ga da Hrvatska brzo riješi preostala otvorena pitanja i reforme. Jer, pribojavam se da, ukoliko ne dođemo do zaključenja pristupnih pregovora 2009. godine, tada bi se negodovanje među hrvatskim građanima moglo povećati, prije svega zbog toga jer građani ne vide gdje su uzroci usporavanja pregovora. To je ujedno bila i najvažnija poruka koju sam uputio predsjedniku Hrvatskog sabora.

Nade u aktivno francusko predsjedništvo

U Hrvatskoj sve više raste pritisak na Europsku komisiju koja već tjednima odlučuje o šest pregovaračkih poglavlja koje je Hrvatska odavno predala Bruxellesu, a s hrvatske strane su u pripremi još tri pregovaračka poglavlja. Što Europski parlament može učiniti kako bi ubrzao dinamiku odgovora Europske komisije na hrvatska pregovaračka stajališta? Možete li utjecati da Europska komisija ‘zasuče rukave i baci se na ubrzani posao’ oko Hrvatske?

“

Razumijem i dijelim negodovanje s hrvatske strane. Mi smo već razgovarali s Europskom komisijom i to ćemo činiti i ubuduće. Važno je da francusko nakon slovenskog Predsjedništva u pregovorima s Hrvatskom bude vrlo aktivno, ali i da se okončaju parlamentarni izbori u Sloveniji kako bi se pregovori s Hrvatskom mogli ubrzati. Mi ćemo ponovno razgovarati s Komisijom da ubrza pregovore, a o tome smo dobili obećanja Europske komisije.

Ipak, moguće je da se 17. lipnja na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu nađemo u apsurdnoj situaciji, a to je da bi Turska mogla otvoriti dva a Hrvatska samo jedno poglavlje?

Za mene bi to bilo apsolutno nepošteno. Zbog toga polazim od toga da mnoge zemlje članice Europske unije tako nešto neće dopustiti.