Težak put do mira i nakon ratnih sukoba

Ratni sukobi ne odnose samo ljudske živote i stvaraju materijalna razaranja. Ratovi ostavljaju ozbiljne posljedice na državne institucije jer uništavaju osnovu za njihovu izgradnju ii održavanje. U razorenom “socijalnom okružju” koje se moglo vidjeti i Bosni i Hercegovini gdje i nakon sukoba postoji duboko nepovjerenje među etničkim skupinama i gdje niču "granice" tamo gdje ih nije bilo, uz ratno raseljavanje izvorne populacije – sve to predstavlja ozbiljan, često dugoročni problem za funkcioniranje institucija. Bosna i Hercegovina je potakla ovu raspravu, ali primjera za ovaj problem ima mnogo i to širom svijeta.

Za raspravu, koja je potrajala čitav dan, se javilo više od 40 govornika i redom su prepoznavali gotovo idealan spoj između bosanskog iskustva u izgradnji mira i postkonfliktnih institucija s mnogobrojnim svjetskim žarištima sa sličnim ratnim posljedicama. Kao prvi govornik je i glavni tajnik UN-a, Ban Ki Moon iskoristio priliku da pohvali izbor ove teme i to upravo od izaslanstva BiH koja ovog siječnja, kao nestalna članica predsjedava Vijećem sigurnosti Svjetske organizacije.

Pohvale Bosni i Hercegovini

Glavni tajnik je pohvalio Bosnu i Hercegovinu i uvrstio je među one zemlje koje su relativno brzo, i u nekim segmentima veoma uspješno, prošle put od tipičnog primaoca međunarodne pomoći do aktivnog sudionika u održavanju globalnog mira i sigurnosti. To se naravno odnosi na mirovne operacije u kojima su sudjelovale snage iz BiH, ali i na “ovo sudjelovanje u radu Vijeća sigurnosti”. Prvi dužnosnik UN-a je također kako je "izgradnja legitimnih institucija opremljenih za poštivanje ljudskih prava temeljni element procesa izgradnje mira".

Čulo se kako BiH polako izlazi iz šume problema, tražeći načine neutralizirati one faktore koji “u većini postkonfliktnih zemalja vode povratku oružanom sukobu u okviru 10 godina, bez obzira na napore poticanja mira." Na sreću, BiH je već prešla taj prag “povratka na staro”, ali je i stalni predstavnik Njemačke u Vijeću sigurnosti, veleposlanik Peter Witting upozorio kako se ne treba zavaravati, jer “izgradnja država ne traje godinama, nego desetljećima”.

Protiv "kulture nekažnjavanja"

U svom izlaganju je njemački veleposlanik istakao kako se tu ne radi tek o “izgradnji institucija”, nego upravo o obnovi čitavog socijalnog okružja. To na primjer znači i pružanje prilike ženama, koje su bile jedne od najvećih žrtava proteklog rata u BiH, većem utjecaju socijalnih organizacija i društveni angažman prevladavanja trauma onih koji su ratovali. Witting je pri tome naveo primjer “djece-ratnika” koji je osobito izražen u Africi.

S druge strane, njemački veleposlanik je osobito istakao kako proces neće teći bez borbe protiv "kulture nekažnjavanja i provjeri onih koji krše ljudska prava, posebno u reformi pravosuđa, policijskih i korektivnih kapaciteta." Cilj jest, smatra Witting, ponovna izgradnja povjerenja žrtava, kao i opće povjerenje u državne institucije.”

Witting osobito istakao ulogu međunarodnog suda i tužilaštva na početku pravnog progona optuženih za ratne zločine u BiH, a koji su svoje zadaće, nakon izgradnje institucija Državnog suda BiH, prepustili domaćoj jurisdikciji.

Nema mira bez domaćih napora

O tranziciji i preuzimanju odgovornosti u BiH od stranih na domaće državne institucije je govorila je i američka veleposlanica u Vijeću sigurnosti, Susane Rice i pri tome je istakla primjere važnosti preuzimanja domaće odgovornosti nad Ministarstvom odbrane BiH, Upravom za indirektno oporezivanje i Središnjom bankom BiH.

Slično je govorio i stalni predstavnik Velike Britanije Mark Lyall Grant, koji je još jednom ponovio kako, usprkos svoj međunarodnoj pomoći, “primarna odgovornost za sprječavanje sukoba ostaje kod nacionalnih vlada koju tu važnu ulogu moraju preuzeti zajedno s institucijama civilnog društva." Podjednako je važna i borba protiv korupcije te osiguravanje fondova za pomoć medijima koji podupiru demokratsku tranziciju, podsjetio je francuski veleposlanik u Vijeću sigurnosti, Gerard Araud.

Ruski veleposlanik u Svjetskoj organizaciji Vitalij Čurkin je priznao kako iskustva iz Bosne i Hercegovine mogu poslužiti za "dalju optimizaciju mehanizama" i bolje razumijevanje problema koji se pojavljuju u tom segmentu. Ali razumijevanje Rusije pomalo odudara od iskustva ostalih delegacija: Čurkin smatra kako bi "logika napora izgradnje mira biti vođena načelom nacionalnog vlasništva." Ruski veleposlanik smatra kako samo domaći nacionalni lideri mogu stvoriti trajan mir i bez stranih tutora.

Autor: Erol Avdović, New York

Odg. ur.: A. Šubić