Tko će s kime na hrvatskoj političkoj sceni?

Završno usuglašavanje ustavnih promjena i donošenja zakona nužnih za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji te mjere za stabiliziranje gospodarstva teme su što će ih premijerka Jadranka Kosor razmatrati s kolegama iz stranaka koalicije, ali i oporbe. Uoči razgovora Kosor je izjavila da se mora naći prostora za razgovore o temeljnim i najvažnijim pitanjima za budućnost Hrvatske.

Pomirljivi Milanovićevi tonovi

Za predsjednika SDP-a Zorana Milanovića glavno je pitanje kako rasteretiti gospodarstvo, odnosno potaknuti njegov oporavak s obzirom da se u Hrvatskoj dnevno gasi više od 200 radnih mjesta. „Ove mjere koje su predložene od strane vlade nisu loše, one su dobrodošle ali su zaista nedovoljne“, izjavio je Milanović nakon sastanka s čelnicima stranaka koje su podržale Josipovića u izbornoj utrci.

Pomirljivi Milanovićevi tonovi o pokušajima vlade da oživi gospodarstvo kao i procjene kako neće doći do prijevremenih parlamentarnih izbora načeli su temu o mogućem stvaranju velike koalicije između HDZ-a i SDP-a. Premijerka Kosor smatra kako za njom nema potrebe. Istoga je stajališta i Milanović, a oboje očito drže kako današnji, ali i budući razgovori „mogu biti vjetar u leđa jačanju gospodarstva i borbi protiv korupcije“, kako je to formulirala Kosor. Kao malu ilustraciju gospodarskog stanja spomenimo tek masovnu nelikvidnost obrtnika i malih poduzetnika, zbog čega je već ugašeno oko 9.000 obrta, a vlada zasad uopće ne razmišlja o ukidanju tzv. kriznog poreza na plaće i mirovine.

Čemu priče o velikoj koaliciji?

Priča o velikoj koaliciji i sada se, kao i u nekoliko ranijih navrata, javlja zbog dva razloga. Prvi je što bez dogovora dviju stranaka nema reformi, koje Hrvatska mora provesti – od teritorijalnog preustroja (što podrazumijeva i smanjenje broja jedinica lokalne uprave i samouprave) do sustava socijalnih prava. SDP-u se isplati podržavati vladajuće u reformama, koje bi i sami morali provesti da su na vlasti, a ni HDZ bez reformi na slijedećim izborima nema nikakvih šansi. Drugi su razlog stalne ucjene manjinskih partnera u koalicijskim vladama, a s čime su se susretale i Račanova, a sada i Kosoričina vlada.

SDP je nakon Josipovićeve izborne pobjede dodatno okuražen i s puno optimizma gleda na iduće parlamentarne izbore. No, dobro pamte da ih je izborne pobjede 2003. stajalo tek djelomično pokretanje bolnih reformi, koje se u Hrvatskoj godinama odgađaju jer se političke elite više vode stranačkim, nego državnim interesima. Zbog toga su oni danas tako spremni pružiti ruku suradnje kako u gospodarskim tako i u ostalim reformama. HDZ je, pak, spreman tu ruku prihvatiti jer će u njoj naći ne samo saborsku potporu za vladine mjere, nego i imati opravdanje u javnosti za nepopularne rezove. A bez njih, premijerka Kosor čija popularnost raste, „izgorjet će“ i prije termina za redovne izbore koji bi se trebali održati krajem 2011. godine.

Što smjera SDP?

Milanović je jučerašnjim sastankom s čelnicima stranaka koje su podržale Josipovića pokazao u kojem smjeru planira voditi politiku svoje stranke. Prema izjavama sudionika sastanka, ublažio je retoriku prema vladi i HDZ-u te odustao od pokušaja izazivanja prijevremenih parlamentarnih izbora. Štoviše, neke će vladine mjere podržati, ali će istovremeno nastojati okupiti i širu koaliciju. Jer, osim stranaka tzv. kukuriku koalicije HNS-u i IDS-u, poziv za sastanak uputio je i umirovljenicima i SDSS-u. Potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac izjavio je kako je stanje u zemlji dovoljan razlog da svi sjednu za stol i nađu najbolja rješenja. Na pitanje strahuje li da bi se odaziv na ručak s Milanovićem mogao loše iščitati u vladajućim krugovima, Pupovac je negativno odgovorio a očito računa da premijerka, nakon javne potpore SDSS-a nastavku rada u koalicijskoj vladi, neće negativno primiti. Kao što je primila koketiranje predsjednika HSLS-a Darinka Kosora s SDP-om i prijetnji o ranijem izlasku iz vlade. A i razgovaralo se o „manjinskoj temi“ – dvostrukom pravu glasa za nacionalne manjine, kojih u stanovništvu ima do 1,5 posto građana.

Prevrtljivi HSLS

Darinko Kosor se jučer nije odazvao Milanovićevu pozivu, a razlog su kritike premijerke ali i nezadovoljstvo u HSLS-u njegovim političkim soliranjem. U stranci, naime, nisu dobro primljeni njegovi napadi na Milana Bandića u predsjedničkoj kampanji kao i sadašnje približavanje SDP-u. I to zato jer se o tim strateškim odlukama nije s nikim konzultirao, što se dijelom opravdava njegovim političkim neiskustvom. Ili se ipak radi o prevrtljivosti i neobuzdanoj želji za vlašću s obzirom da mu je, kako tvrde mediji, Milanović za suradnju s SDP-om već obećao jedno ministarsko mjesto i pet-šest zastupničkih mandata, što ih HSLS teško može osvojiti samostalnim izlaskom na izbore?

Volje za veliku koaliciju nema, šanse za prijevremene izbore su minimalne, reforme su nužne pa će se očito do kraja mandata igrati podijeljenim kartama, uz povremena namigivanja i snubljenja. Politička se karta Hrvatske očito preslaguje – ali na duge staze.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm