Tko je zapravo bila Eliza?

„Za Elizu, za sjećanje od L.v.Bthv, 27. travnja“ – posveta je koju je veliki skladatelj napisao uz melodiju koja je u povijest ušla kao jedna od najpopularnijih i čije su prve taktove, zahvaljujući mobilnim telefonima, u stanju prepoznati čak i generacije mladih u 21. stoljeću. No, tko je zapravo bila ta Eliza?

…pitanje je koje su si do sada postavljali mnogi. Po svemu sudeći, najnovija knjiga berlinskog znanstvenika Klausa Martina Kopitza „Beethoven iz perspektive njegovih suvremenika“ konačno bi mogla dati siguran odgovor na ovo pitanje. Tijekom rada na ovoj knjizi ovaj je autor pročitao i istražio čitav niz pisama, dnevnika, pjesama i zabilješki, kako samog Beethovena tako i njegovih prijatelja i poznanika. „Tako sam naišao i na veliki broj ženskih imena i jedna od njih bila je i Elisabeth Röckel“, kaže Kopitz.

Melodija za rastanak

Elisabeth Röckel bila je mlađa sestra Josepha Röckela, pjevača i Beethovenovog prijatelja i glazbenog suradnika. Usprkos razlici u godinama (Elisabeth je bila 23 godine mlađa od Beethovena) njih je dvoje, kako tvrdi Kopitz, „ u svakom slučaju moralo povezivati veliko prijateljstvo“. „ U protivnom bi“, kaže autor, „Beethoven ovu melodiju nazvao za „Gospođicu Röckel“.

Kopitz isto tako polazi od pretpostavke da su se veliki majstor i Eliza u jednom trenutku morali rastati, što je pogotovo Beethovenu teško palo. „Posveta na notama melodije dokazuje da je riječ o jednoj vrsti poklona prilikom rastanka“, kaže Kopitz.

Elisabeth je doista najvjerojatnije u proljeće 1810. godine otišla u Bamberg gdje je dobila angažman kao pjevačica u tamošnjem kazalištu.

Zajedno do samoga kraja

No, iako se očito više nisu tako često viđali, Beethoven i Eliza, sudeći prema zapisima iz njezinih pisama i dnevnika, nikada nisu u potpunosti izgubili svaki kontakt.

Tako je primjerice u pismima koja je pisala svojem kasnijem suprugu Johannu Nepomuku Hummelu vrlo često spominjala Beethovena : „ …često me zadirkuje i štipa za ruke, da koji put doista ne znam kako da se „spasim“ od njega.“

„Čak ni činjenica da se usprkos očito otvorenom udvaranju Beethovena Elisabeth ipak odlučila za Hummela i udala za njega, nije mogla pokvariti njihovo prijateljstvo i povezanost koji su trajali do samog kraja“, kaže Klaus Martin Kopitz.

Elisabeth je naime isto tako bila jedna od posljednjih koja je Beethovena posjetila na njegovoj smrtnoj postelji. „Tom je prilikom“ dodaje Kopitz, „ odrezala jednu kovrču velikog skladatelja, dok joj je on poklonio svoje pero za pisanje“.

Tereza ili Eliza?

Ovaj znanstvenik isto tako daje odgovor na pitanje: kako je moguće da se dosada o Elizinom identitetu gotovo ništa nije znalo?

Kopitz tvrdi da razlog leži u zbrci koju su djelomično prouzročili sami znanstvenici koji su se bavili rekonstrukcijom Beethovenova života i rada. Tako je jedan od njih, Max Unger, melodiju čije je note pronašao jednostavno preimenovao u „ Za Terezu“.

„Tereza Malfatti bila je Beethovenova zaručnica“, objašnjava Kopitz, „ pa je Ungeru očito bilo jednostavnije ovu melodiju nazvati po njoj, budući da za Elizu nikada nije ni čuo.“

Autor: Boutsko Anastassia / Ž. Telišman

Odg. Ured: Andrea Jung-Grimm