Tko će biti novi „čuvar eura“ u Njemačkoj?

Dosadašnji šef Bundesbank, Jens Weidmann nije morao otići: još 2019. je dobio mandat biti na čelu Njemačke centralne banke još osam godina – dakle do 2027. On doduše jest bio bliski suradnik Angele Merkel i predvodio je odjel IV. – gospodarska i politika novca u uredu kancelarke prije nego što je 2011. odlukom vlade postavljen na čelo njemačke centralne banke, ali taj položaj je neovisan od političkih promjena i trenutne vlade u Berlinu.

Ipak, koncem listopada i tri tjedna nakon izbora je Weidmann objavio kako odlazi s te dužnosti koncem ove godine „iz privatnih razloga“. Smatra da je 10 godina koliko je bio na čelu Bundesbank „dobra mjera i za banku i za njega osobno“, makar je i sam bio svjestan kako inflacija u Njemačkoj poprima već opasne razmjere i kako još vlada politička praznina nakon izbora.

Razlog nije u Berlinu, nego Frankfurtu...

List Frankfurter Allgemeine Zeitung je tada naslućivao kako razlog odlaska Weidmanna manje leži u promjenama u Berlinu, koliko u staroj politici sjedišta Europske središnje banke u Frankfurtu: već dugo nema pomaka u različitim mišljenjima Weidmanna sa šeficom ESB Christine Lagarde kad je riječ o „jeftinom novcu“ i „akcionaštvu“ ESB osobito kad je riječ o otkupu državnih obveznica – Weidmann je u Vijeću ESB 2012. jedini glasovao protiv tog programa. On je bio na glasu kao „tvrdolinijaš“ kad je riječ i o mjerama štednje: te godine je i tadašnji talijanski premijer Mario Monti tražio milijarde iz europskih zaštitnih fondova EFSF i ESM – praktično bez ikakvih uvjeta što je Weidmann glatko nazvao neprihvatljivim.

Izazovi u očuvanju stabilnosti eura su u ovo doba kad je i u Njemačkoj inflacija premašila stopu od 5% možda još i veći, tako da je bilo golemo pitanje, tko će sad stati na čelo Bundesbank? Hoće li Njemačka biti „popustljivija“ prema željama ne samo Grčke ili Italije, nego i Francuska nije sklona „previše čvrstom“ euru?

Njemačka ostaje „čvrsta“

Njemački mediji još od listopada nagađaju, tko bi to mogao biti: spominjali su se i državni tajnik u ministarstvu financija Jörg Kukues, ali i članica direktorija ESB Isabel Schnabel, a više o namjerama buduće vlade se moglo saznati i u objavljenom koalicijskom sporazum SPD-a, Liberala i Zelenih koji sadrži poglavlje gdje se jasno govori o „ozbiljnoj zabrinutosti“ zbog trenutne inflacije i najavljuju dosljedne mjere u postizanju stabilnosti eura.

I inače odlično informiran list Financial Times, pozivajući se na osobu koja neposredno sudjeluje u toj odluci, sad otkriva kako će novi šef Bundesbank biti ekonomist Joachim Nagel. On ima bogatog iskustva u radu Njemačke centralne banke – tamo je punih 17 godina obnašao razne dužnosti prije nego što je 2016. prešao u Kreditni ured za obnovu (KfW), a prošle godine je prešao u Banku za međunarodno izmirenje (Bank for International Settlements) u Baselu. Povrh toga je i član njemačkih socijaldemokrata, makar bi i Liberalima bio prihvatljiv jer je još u Bundesbank bio također gorljivi protivnik programa otkupa državnih obveznica ESB.

Ureda budućeg kancelara Scholza nije htio komentirati ovo pisanje lista Financial Times već i time što će i imenovanje novog čelnika Bundesbank biti zajednička odluka sve tri koalicijske stranke. Ipak se zapravo niti od stranke Zelenih ne treba očekivati da će zagovarati „popustljivu politiku“ prema Vijeću Europske središnje banke. Politika novca svakako ne spada u područje gdje se Zeleni smatraju osobitim stručnjacima, ali birači te stranke jesu nešto bolje obrazovani od prosjeka – a već i time imućniji od prosjeka u Njemačkoj. A inflacija nipošto nije nešto gdje se dobro osjećaju oni koji imaju malo bolje popunjen bankovni račun.

aš (agencije)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu