170710 ÖL BP USA

"BP će snositi troškove naftne katastrofe i isplatiti odštetu ljudima", najavio je predsjednik kompanije Lamar McKay još u svibnju odgovarajući na pitanja zastupnika američkog kongresa. Ono što on tada nije znao bila je cijena. Sada je već jasno da će ona biti velika - možda čak prevelika za BP.

Prema jednom američkom zakonu je nakon potonuća platforme „Deepwater Horizon“ britanski koncern dužan platiti sa svaku kap nafte koja je iscurila u more. Po nekim procjenama to bi moglo iznositi i do 27 dolara po litri - što znači izdatke u milijardskim iznosima. Kritičari već sada predbacuju menadžerima BP-a da upravo zbog toga ne žele dati točne podatke o količini nafte koja je tijekom posljednjih mjeseci iscurila iz bušotine na dnu Meksičkog zaljeva.

Ugrožene brojne egzistencije

Prema vlastitim navodima je koncern već potrošio oko 3,5 milijardi dolara kako bi s jedne strane zaustavio istjecanje nafte u more, te s druge obeštetio stanovnike priobalnih naselja u Meksičkom zaljevu. Uz to je s Bijelom kućom dogovoreno osnivanje Fonda za obeštećenje s početnim kapitalom od 20 milijardi dolara. Taj je novac u prvom redu namijenjen ribarima i uzgajivačima školjki koji su zbog zagađenja ostali bez posla i prihoda. Hoće li taj novac dostajati - to se još ne zna.

Pritom to nije sve. Američki predsjednik Barack Obama je jasno stavio do znanja da tih 20 milijardi ne oslobađa BP daljnjih obaveza. Brojni ribari u Meksičkom zaljevu ne znaju kako će preživjeti i kada će sa svojim brodovima ponovo moći isplovljavati. Naftna katastrofa je ugrozila čitav vrlo osjetljiv ekološki sustav tog područja. Posvuda uz obalu zjape prazni restorani i hoteli jer turisti ne dolaze na plaže zagađene naftom. Neki gradovi, poput Pensacole na Floridi, već objavljuju patriotske pozive turistima govoreći kako baš sada treba na obali provoditi odmor.

Izbalansirana ljutnja

Uz sve Obamine prijetnje upućene BP-a, mnogi ljudi neposredno pogođeni katastrofom razočarani su sporošću kojom se financijska pomoć pruža.

Tako je primjerice vlada savezne države Louisiane već dva puta pisala upravi BP-a s molbom da joj na raspolaganje da deset milijuna dolara za pomoć traumatiziranim ribarima koji su ostali bez posla. Zasada BP doduše govori o "kvalitetnom dijalogu" koji se vodi, ali novca još nema.

Ali taj dijalog je sve samo ne "dobar". Napetost u odnosima koncerna i stanovnika sve više raste, ton postaje sve oštriji. Ipak eskalacija nikome nije u interesu. Ukoliko BP padne u stečaj, nitko neće vidjeti novac. A za stanovnike regije ni povlačenje BP-a iz tog kraja ne bi bila povoljna varijanta - time bi došlo do gubitka još većeg broja radnih mjesta.

Autor: Benjamin Hammer /Z. Arbutina

Odg. ur.: Snježana Kobešćak