„Pakao je prazan, svi đavoli su ovdje“

Prije četiri stoljeća bio je održan jedan sajam knjige u Frankfurtu, a u njegovom katalogu je najavljeno jedno vrlo posebno izdanje: Sabrani kazališni komadi britanskog autora koji se zvao William Shakespeare.

To prvo zvanično izdanje je poznato pod imenom „First Folio“ (Prvi folijant). Njemački književni arhiv iz Marbacha u suradnji s londonskim kazalištem Globe posvetio je tom jubileju jednu cijelu izložbu. Naziv „First Folio“ odnosio se na tadašnji format knjige – folijant. To je format sa velikim listovima od 40 centimetara.

Ovaj Šekspirov „Prvi folijant“ je ušao u povijest. Pod naslovom "Komedije, povijesti i tragedije gospodina Williama Shakespearea", sadrži 36 kazališnih tekstova. Tiskano je oko 750 primjeraka od kojih su sačuvana još 234. Šest su u privatnom vlasništvu, a jedan primjerak je na aukciji u listopadu 2020. promijenio vlasnika za gotovo 10 milijuna dolara.

Doduše, Shakespeare (1564-1616) je bio uspješan i poznat još za života, ali će tek poslije smrti, sa širenjem njegovih tiskanih djela po svijetu, postati književna legenda.

Shakespeareovi kazališni komadi obuhvaćeni tim prvim izdanjem su uz nešto zakašnjenja tiskani 1623. Prije toga su bila tiskana samo pojedinačna djela. Da nije bilo ovog „Prvog folijanta“ vjerojatno bi neka Shakespearova djela bila i zagubljena. Njihovo okupljanje u jednu veliku knjigu sačuvala su ih od zuba vremena. I četiri stoljeća nakon tog izdanja Shakespeare spada u najčešće izvođene autore u kazalištima širom svijeta.

Shakespeare je pisao o ljubavi, smrti i – ratu

Direktorica Književnog arhiva Sandra Richter kaže da je tadašnje izdanje bilo „velik izdavački pothvat“. Folijant je veoma rano pokazao „sliku pjesnika od svjetskog ranga“, kaže se u objavi za medije Književnog arhiva u kojem je izložba.

Shakespeareovo djelo bavi se velikim pitanjima koja zaokupljaju čovečanstvo tisućama godina: Zašto moramo umrijeti – i za što vrijedi živjeti? Što je to ljubav? Što se dešava s čovekom u ratu? „Hamlet“, „San ljetnje noći“ , „Troil i Kresida“ – da navedemo samo tri komada – zaokupljeni su tim ljudskim strahovima i čežnjama. Bezbroj puta su po njima rađeni filmovi i izvode ih na pozornicama cijelog svijeta.

Sabine Richter smatra da Šekspir ima ljudima puno toga za reći u vremenima kao što je naše – rat u Europi, pandemija, energetska kriza. „Pakao je prazan, svi đavoli su ovdje“, kaže Shakespeare u „Oluji“, a to se može odnositi i na sadašnjost. „Borimo se s mnogim nadljudskim izazovima, i nije jasno kako ih možemo prevladati. Ali jedno je jasno: Shakespeare je sa svojim uvidom u politiku i društvo – naš suvremenik“.

Što možemo naučiti od Shakespearea?

Gregory Doran je do travnja ove godine bio umjetnički diretor Royal Shakespeare Company. On misli da nam taj suvremenik može dati nadu: „U Macbethu, grandioznom komadu koji bi bio izgubljen da njegove glumačke kolege Heminges i Condell  nisu priredili „Prvi folijant“, lik Ross opisuje stanje našeg svijeta vrlo točno: kao "mjesto gde se veliki bol pojavljuje kao svakodnevna strast“. Prema Doranu to ne zvuči ohrabrujuće, ali Ross se ipak nada: „Naime, u najgorem slučaju, skončat će sa stvarima, a u najboljem će se popeti sa njima opet tamo gdje su bile prije`“.

U Macbethu se radi o diktatoru željnom moći, koji zemlji donosi rat i nasilje, a na kraju postaje žrtva svoje vlastite žudnje za vlašću. Komad koji vrijedi ponovo pogledati i pročitati upravo godine 2022.

Izložba „Willijeva knjiga“ o objavljivanju „Prvog folijanta“ otvorena je 12. listopada u Književnom arhivu Marbach.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu