Tražitelji azila moraju raditi?

Nekad vlasti mogu biti vrlo brze. Samo što su se savezni kancelar i predsjednici vlada 16 njemačkih pokrajina u studenom dogovorili oko uvođenja platne kartice umjesto novca u gotovini za tražitelje azila, neke općine su to odmah uvele. A s uvođenjem platne kartice povezan je niz restrikcija.

Platnom karticom na kojoj je pohranjen određeni iznos novca može se plaćati samo u toj općini. I isključena je isplata gotovine kao i prebacivanje novca u tuzemstvo ili inozemstvo. U međuvremenu je više gradova i općina uvelo platne kartice, a do kraja 2024. one bi trebale biti uvedene u cijeloj Njemačkoj.

Obveza čišćenja

U restriktivnim mjerama prednjači pokrajina Tiringija. U jednom okrugu je uvedena obveza rada za sve tražitelje azila koji žive u zajedničkim smještajima. Oni moraju sami čistiti prostorije u kojima žive i teren oko zgrade. Tko to odbije smanjit će mu se naknada, i to do 180 eura mjesečno.

Obveza rada nije ništa novo. Za nju postoji već odavno i zakonska regulativa, ali ona ne vrijedi za regularni rad s odgovarajućom plaćom. Tražitelji azila u prva tri mjeseca uopće ne smiju raditi. Nakon toga postoje pravila ovisno o tomu živi li netko u zajedničkom prihvatilištu ili ima maloljetnu djecu. Ali, u pravilu se pravu radnu dozvolu može dobiti tek nakon pola godine.

Ali to ne znači da tražitelji azila odmah mogu naći posao. Po navodima Savezne agencije za rad u veljači je oko 700.000 osoba iz osam zemalja, iz kojih dolazi najviše tražitelja azila, kao što su Sirija i Afganistan, bilo prijavljeno da može raditi regularni posao. Ali ni polovica njih nije u stanju prihvatiti posao. Ostali ili idu u školu, na zanatsku izobrazbu, uče jezik ili pohađaju integracijski tečaj ili moraju brinuti o djeci ili bolesnim članovima obitelji. Osim toga više od trećine traži posao pomoćnog radnika, a takvih mjesta nema puno u Njemačkoj.

Naknada za rad umjesto plaće

Pravno je uvijek moguće tražitelje azila, kao i one čiji je zahtjev za azilom odbijen i moraju napustiti Njemačku, obvezati na rad za opće dobro do četiri sata dnevno. Za to dobiju naknadu od 80 centi na sat.

Tu mogućnost dosad koriste rijetke općine. A ona ima više prednosti, kaže načelnik okruga Saale-Orla Christian Herrgott iz CDU-a. Radna obveza nudi mogućnost zapošljavanja onih koji još ne smiju regularno raditi i omogućuje im da uspostave neku dnevnu strukturu. Osim toga, time što on više ne zapošljava tvrtku za čišćenje povećava spremnost lokalnog stanovništva za akceptiranje tražitelja azila.

„Radi se o tomu da se onomu koji sve to plaća – a to je njemački porezni obveznik – nešto i vrati vlastitim angažmanom", kaže Herrgott.

Ne prednjači Tiringija slučajno

Inicijativu ovoga političara iz CDU-a podupire 82 posto stanovništva, pokazalo je istraživanje instituta Insa. A 77 posto podržava i uvođenje platne kartice.

Nije slučajno to da Tiringija prednjači i s uvođenjem radne obveze kao i s uvođenjem platne kartice i da su u oba slučaja inicijativu pokrenuli političari CDU-a. U toj pokrajini na istoku Njemačke u rujnu se održavaju pokrajinski izbori. U ispitivanjima javnog mnijenja vodi  Alternativa za Njemačku (AfD) sa svojim desno-ekstremnim predsjednikom Björnom Höckeom, koja dobiva preko 30 posto glasova. CDU dobiva 20 posto i nada se da strožim mjerama može pridobiti dio AfD-ovih birača.

Većina izbjeglica želi u Njemačku

Slično je stanje i u susjednoj Saskoj gdje se također u rujnu održavaju pokrajinski izbori. Tamo pokrajinski premijer iz CDU-a Michael Kretschmer zahtijeva ograničavanje dolaska izbjeglica u Njemačku na 50 do 60 tisuća godišnje. To je znatno manje nego što su CDU i sestrinski CSU iz Bavarske dosad zahtijevali, naime 200 tisuća.

Aktualne brojke su puno veće. U 2023. je u Njemačkoj azil zatražilo skoro 330.000 ljudi - to je 30 posto svih zahtjeva u 27 članica EU-a, a većina želi doći u Njemačku. Dolazak tražitelja azila se nastavio i ove godine. U siječnju je podneseno preko 26.000 zahtjeva, priopćila je Savezna ustanova za migraciju i izbjeglice.

Nedostatak stanova i dječjih vrtića

Pojačan nadzor granica nije znatno smanjio broj migranata, a ni dogovor EU-a oko reforme prava na azil dosad ne pokazuje učinka. Zato je u brojnim gradovima i općinama u Njemačkoj teška situacija. Tražitelji azila se nakon dolaska u Njemačku po određenom ključu raspoređuju na 16 saveznih pokrajina i tako dolaze u prihvatne centre.

S obzirom da dolazi velik broj, pokrajine nastoje što prije te ljude prepustiti općinama da se one pobrinu za smještaj, opskrbu i integraciju. A gradovi i općine se osjećaju preopterećeni zbog manjka stanova, dječjih vrtića, mjesta u školama, kao i tečajeva njemačkog i integracijskih tečajeva.

Postaviti gornju granicu pravno nije moguće

I raspoloženje među stanovništvom u Njemačkoj postalo je lošije. Osjetno je smanjena spremnost za prihvat izbjeglica, kaže se u aktualnoj studiji Zaklade Bertelsmann.

I savezni kancelar Olaf Scholz (SPD) smatra da je broj izbjeglica u Njemačkoj prevelik i da tako ne može ostati. Ali ne želi čuti za gornju granicu, koju zahtijeva CDU. Tim više što postoji individualno ustavno pravo na azil, pa to nije moguće uvesti bez promjene Ustava.

Smanjiti privlačnost Njemačke

Zato sve više političara razmišlja kako u okviru zakonskih mogućnosti smanjiti privlačnost Njemačke. Platna kartica i rasprava o uvođenju radne obveze mogu se tako shvatiti.

Predsjednik CDU-a Friedrich Merz, koji na saveznim izborima 2025. želi kandidirati za kancelara, kaže da je uvođenje platne kartice „preko noći smanjilo broj zahtjeva za azilom" u dotičnim okruzima jer više ne postoji jedan od glavnih motiva, naime „dobivanje novca u gotovini".

Brža obrada zahtjeva za azilom – i izvan EU-a?

Znanstvenici koji se bave istraživanjem migracija sumnjaju da se takve zaključke može donositi s obzirom na dosadašnji mali broj podataka. Ali, s obzirom na uspon AfD-a i predstojeće europske izbore u lipnju, pokrajinske najesen i brojne komunalne, takva upozorenja se rado previđaju.

U Saveznom ministarstvu unutarnjih poslova provjeravaju mogućnost obrade zahtjeva za azilom izvan EU-a. Za to se zalažu ne samo CDU i CSU. Svih 16 saveznih pokrajina, i one u kojima su na vlasti SPD i Zeleni, pozvali su saveznu vladu da o tomu dostavi rezultate do lipnja. A u lipnju se održava redoviti sastanak pokrajinskih premijera sa saveznim kancelarom.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.