Treba li Njemačkoj novi proturaketni sustav?

Njemački ministar obrane Peter Struck jasno i odlučno ističe: Njemačkoj je potreban novi raketni obrambeni sistem, a pravo rješenje bio bi MEADS. Dosadašnji sistemi koje je Bundeswehr imao zastarjeli su, a planirani razvoj novih, zajedno sa Sjedinjenim američkim državama i Italijom, mogao bi se okititi i nazivom "najveći transatlantski program naoružanja". MEADS-u u prilog Struck kaže: "...da je nezaobilazan i zbog ugleda Njemačke u NATO-u, ali i što se tiče odnosa s velikim partnerom SAD-om ili s europskim partnerom Italijom."

Osim što ga smatraju simbolom političke snage, zagovarači ovog projekta često ističu i argument sigurnosne politike. Naime, MEADS bi, uz pomoć radarskog sustava i vlastitih raketa, trebao odbijati napade iz zraka - napade aviona, raketa s automatskim navođenjem, te običnih raketa, i to u dometu od 1000 kilometara. Nitko ne može osporiti postojeću opasnost od terorističkih skupina ili od širenja atomskog oružja, no taj je scenario ipak nedovoljno utemeljen. U radijusu od tisuću kilometara nema države koja bi Njemačku željela napasti raketama, naglašava Bernd Kubbig iz Zaklade za mirovne procese i konfliktne situacije države Hessen. A taj prijenosni sustav bio bi samo uvjetno pogodan za upotrebu u mirovnim misijama u inozemstvu. Kubbig iza odluke ministra obrane i njegovih generala naslućuje neke druge motive: "Jedan od razloga je i želja da se izdvoje novci za njemačku industriju oružja, kako bi ona zadržala svoj postojeći inventar. S druge strane, i za jedan dio zračnih oružanih snaga je vrlo važno da dobiju priključni sustav za izabrane suustave "Roland" i "Hawk", jer inače cijeli koncept više ne funkcionira."

Uz američki koncern Lockheed Martin, u razvoju MEADS-a velikim dijelom sudjeluje i njemačka tvrtka-kći europskog koncerna za proizvodnju oružja i letjelica EADS. Prema mišljenju SPD-ovog zastupnika Hansa-Petera Bartelsa, tako bi se stvorila nova radna mjesta, ali i konkurentnost na području tehnologije oružja: "Vrlo bitan dio razvoja radarske tehnologije odvijat će se u Njemačkoj. Smatram da će njemačka industrija na taj način steći nova znanja, pa će tako moći profitirati i u drugim područjima."

No, cijena za to prilično je visoka. Ministarstvo obrane navodi prvo izdvajanje od 2 milijarde i 850 milijuna eura, dok stručnjaci poput Bernda Kubbiga računaju i s trostrukim ili čak četverostrukim iznosom. Ti su brojevi zgrozili ministra financija Hansa Eichela: njegovo ministarstvo zahtijeva provjerene podatke, kako MEADS ne bi postao vreća bez dna. Uostalom, budžet ministarstva obrane već je ionako jako opterećen skupim investicijama: Eurofighter, transportni Airbus A 400M i novi helikopter NH 90 također se nalaze na popisu ministra Petera Strucka.

Treba li Njemačka zaista MEADS? To se ne pitaju samo stručnjaci, već i neki parlamentarci. Zastupnik Zelenih Winfried Nachtwei nedavno je izrazio sumnju u tako hitnu potrebu ovog projekta, dok je njegov stranački kolega Hans Christian Ströbele izjavio: "To je zasigurno vrlo relevantna tema, no ja imam dojam da se razvoju tog sustava ne pristupa iz čisto vojnih razloga, već da se iza toga kriju razlozi određeni potrebama unutar NATO-a."

Većina političara u Bundestagu koji se bave obrambenim pitanjima, ipak su se izjasnili ZA MEADS, koji bi za osam godina trebao biti spreman za korištenje. Čak se i Njemačka industrijska udruga energično zalaže za taj pothvat. Još samo Bundestag mora dati zeleno svjetlo. Savezna vlada ima vremena do kraja ožujka za potpisivanje ugovora o razvoju, kojega su SAD i Italija već potpisale.