Treba li se EU plašiti trgovinskog rata sa SAD-om?

Donald Trump obožava carine. U svom prvom predsjedničkom mandatu uveo je carine na perilice rublja i solarne panele, na čelik i aluminij – bez obzira radi li se o prijateljskim ili neprijateljskim državama, o Kini ili Europi. Hoće li sada intenzivirati ovu politiku?

Tijekom svoje predizborne kampanje obećao je još mnogo više toga. A za otprilike dva mjeseca, samoimenovani "carinik" položit će prisegu kao 47. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Kako bi vratio radna mjesta u prerađivačkoj industriji u Ameriku, Trump je razmatrao uvođenje dodatne carine od deset posto na sav uvoz u SAD. Zatim je prijetio povećanjem na 20 posto. Uvozi iz Kine bili bi opterećeni navodno pogubnom carinom od 60 posto.

Europska roba postala bi, prema tome, skuplja. Međutim, visoke carine SAD-a na kinesku robu mogle bi imati i negativne učinke na Europu. Ako Kina više ne bude mogla izvoziti u Ameriku, okrenut će se Europi kako bi ondje prodala robu po dampinškim cijenama i potencijalno preplavila europsko tržište.

EU je za Trumpa "mini Kina"

Donald Trump fokusirao se uglavnom na Kinu i nazvao Europsku uniju "mini Kinom". No krajem listopada je upozorio da će i EU na kraju platiti ceh, obećavši da će ubuduće kod carina obratiti pozornost na reciprocitet.

"Ne kupujete naše automobile. Ne kupujete naše poljoprivredne proizvode. Prodajete milijune i milijune automobila u Sjedinjenim Državama", rekao je na skupu u Pennsylvaniji. "Ne, ne, ne. Morat ćete za to platiti visoku cijenu."

Europska unija puno više izvozi u SAD nego što odande uvozi. No, obje strane imaju mnogo toga za izgubiti. Carinski sukob između SAD-a i EU-a mogao bi se za američko gospodarstvo pokazati kao bumerang. Američki carinski nameti podigli bi cijene za američke potrošače i povećali inflaciju u SAD-u. Također bi mogli dovesti do osvetničkih europskih protumjera.

U svojoj čestitci Trumpu na izbornoj pobjedi predsjednica Europske komisije podsjetila je da SAD i Europa imaju zajedničke temelje koji su više od obrambenog saveza. "Povezani smo pravim partnerstvom među našim narodima, koje ujedinjuje 800 milijuna građana", napisala je Ursula von der Leyen i dodala: "Milijuni radnih mjesta i milijarde dolara i eura u trgovini i investicijama s obje strane Atlantika ovise o dinamici i stabilnosti naših gospodarskih odnosa."

Cijena protekcionizma

"Trumpovi carinski nameti ozbiljna su prijetnja europskom gospodarstvu, a osobito zemljama koje ovise o izvozu poput Njemačke", kaže Niclas Poitiers, znanstveni suradnik za trgovinu i međunarodno gospodarstvo think tanka Bruegel.

"Europsko gospodarstvo još uvijek pati zbog pogrešne odluke o nabavi energenata iz Rusije i smanjene potražnje iz Kine. Trumpovi carinski nameti još više pogoršavaju gospodarske izglede", rekao je Poitiers za DW.

Clemens Fuest, predsjednik instituta za gospodarska istraživanja Ifo iz Münchena, upozorio je u priopćenju dan nakon izbora u SAD-u na "izrazito protekcionističku agendu koja se temelji na višim carinama na uvezene proizvode i većim ograničenjima međunarodne trgovine, osobito prema Kini i možda i Europi".

Institut Ifo izračunao je da bi carina od 20 posto na uvezenu robu mogla smanjiti njemački izvoz u SAD za oko 15 posto, uz ekonomski gubitak od 33 milijarde eura (35,3 milijarde dolara).

Institut za njemačko gospodarstvo (IW) u Kölnu izračunao je da bi trgovinski rat s obostranim carinama od 10 posto njemačko gospodarstvo mogao koštati 127 milijardi eura tijekom Trumpova četverogodišnjeg mandata. A carine od 20 posto mogle bi stajati njemačko gospodarstvo 180 milijardi eura.

Trump želi potaknuti domaću proizvodnju

Za EU ove prognoze dolaze u lošem trenutku jer je gospodarski rast ionako slab. Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, trenutno stagnira i posebno ovisi o izvozu vozila. Novi američki carinski nameti pogoršali bi situaciju.

EU mora povećati svoju konkurentnost, ojačati svoje obrambene sposobnosti i suočiti se s izazovima koje postavlja Kina, navodi se u dokumentu Saveza njemačke industrije (BDI). Prioritet bi trebalo biti sprečavanje uvođenja novih carina. Ako to ne bude moguće, potrebne su protumjere koje zahtijevaju jedinstveni stav svih 27 članica EU-a, upozorava BDI.

Trump vjeruje da su carine učinkovito sredstvo za poticanje domaće proizvodnje i povećanje utjecaja u međunarodnim pregovorima, rekla je Penny Naas, stručnjakinja za javnu politiku u German Marshall Fund of the United States u Washingtonu D.C. Trump smatra da su carine učinkovito sredstvo za uravnoteženje trgovinskog deficita. Njegovi prioriteti u vezi s carinama vjerojatno bi bili čelik, automobili i roba kako bi SAD-u donio nova radna mjesta u prerađivačkoj industriji, rekla je Naas.

Nema kraja globalizacije

"Trump je 'dealmaker' i u prošlosti je prijetnju carinama koristio kako bi iznudio ustupke od trgovinskih partnera", rekla je Naas za DW. Nju ne bi iznenadilo ako su zemlje s kojima SAD ima trgovinski deficit već započele pregovore s novom vladom o većem uvozu iz SAD-a.

Novi Trumpov mandat mogao bi označiti kraj globalizacije koju predvodi SAD, ali ne i kraj same globalizacije. Jer većina zemalja i dalje je zainteresirana za suradnju, kaže Poitiers. Ključno je da EU više ne odgađa jaču gospodarsku integraciju.

"Europa sada mora formirati koalicije sa sličnim zemljama kako bi očuvala svoje bogatstvo koje je u velikoj mjeri utemeljeno na trgovini", rekao je Poitiers.

Ovaj tekst je preveden s engleskog jezika