Trećina Nijemaca psihički bolesna

Trenutno je 31 posto stanovništva u Njemačkoj pogođeno psihičkim oboljenjima. Toliko je pogođenih i u Kini i Tajlandu. U Sjedinjenim Američkim Državama čak 40 posto stanovništva pati od psihičkih oboljenja kao što su depresije, anksioznost ili poremećaj kod uzimanja hrane. To je rezultat reprezentativnog ispitivanja međunarodnog instituta za ispitivanje javnog mnijenja Ipsos.

Istraživanje je naručilo njemačko osiguravajuće društvo AXA, a rezultati su objavljeni u Mental Health Reportu 2024.

 

U istraživanju je ispitano po 1.000 ljudi iz svake od 16 zemalja u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi o njihovom mentalnom zdravlju. U usporedbi s 2023. upada u oči da se u većini zemalja stanje pogoršalo 2024. godine. U Francuskoj, Irskoj i Meksiku je broj ljudi s psihičkim oboljenjem porastao za šest do sedam posto. U Turskoj čak za osam posto. Samo je na Filipinima u 2024. godini manje oboljelih nego godinu dana ranije.

Osim toga izgleda da je mentalno zdravlje pitanje generacije. Osobito često mladi ljudi između 18 i 34 godine navode da pate od nekog psihičkog oboljenja. U Irskoj, Turskoj i SAD-u su pogođeni prije svega mladi od 18 do 24 godine. Ali, i u dobnoj skupini između 25 i 34 godine po broju psihički oboljelih prednjače SAD i Turska.

 

Prema ovom Reportu 43 posto svih ispitanih u starosnoj dobi od 18 do 24 godine navelo je da su psihički bolesni. Najčešća oboljenja su depresije, od kojih pati 22 posto ispitanih, zatim anksioznost, fobije ili posttraumatski stresni poremećaj, od kojih pati također 22 posto ispitanih.

Što su ispitanici stariji, to su rjeđa psihička oboljenja. Samo 14 posto ispitanika u dobi od 65 do 75 godina navelo je da pate od nekog psihičkog poremećaja, kao što su depresije, fobije i slično.

Ali, razlike postoje ne samo u vezi sa starosnom dobi, nego i s obzirom na spol. Žene češće navode da su psihički bolesne nego muškarci. To vrijedi za svih 16 zemalja u kojima je provedeno istraživanje. A i tu su mlađe žene češće pogođene nego starije.

 

U istraživanju se objašnjava i kako ispitane osobe dolaze do spoznaja koje navode. U Njemačkoj je velika većina (57 posto) dobila dijagnozu od psihologa ili psihijatra. Oko 17 posto je takvu dijagnozu dobilo od svoga liječnika opće prakse.

Broj onih koji su do zaključka da su psihički bolesni došli vlastitim istraživanjem, recimo preko interneta, kod Nijemaca iznosi 16 posto. U drugim zemljama je taj postotak znatno veći. Na Filipinima je tako do zaključka o svom psihičkom oboljenju došlo 60 posto ispitanika, u Turskoj 36 posto.

Ovo istraživanje jasno pokazuje koliko je važna profesionalna pomoć u slučaju psihičkog oboljenja. Većina ispitanika u Njemačkoj (57 posto) kaže da se, zahvaljujući profesionalnoj pomoći, uspješno oporavila od bolesti.

Ali četvrtina ispitanika (24 posto) i u Njemačkoj ne prihvaća profesionalni tretman psihologa ili psihijatra. Samo još u Japanu više ljudi (25 posto) ne prihvaća profesionalnu pomoć u slučaju psihičkog oboljenja.

Po navodima Njemačkog društva za psihijatriju i psihoterapiju, psihosomatiku i liječenje živčanih oboljenja (DGPPN) „psihička oboljenja u Njemačkoj pripadaju među četiri najvažnija uzroka za gubitak zdravih godina života. Ljudi s psihičkim oboljenjima osim toga u prosjeku žive deset godina kraće nego ostatak stanovništva."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.